Strah od rata, pandemija, ekonomska kriza... Kako se nositi sa svim stresovima, savjetuje psihologinja

Strahovi i krizne situacije sastavni su dio života, a ratovi, pandemije i ekonomske krize dio su povijesti čovječanstva. No, što kad se sve ispreplete u isto vrijeme, kako se nositi s pojačanim osjećajima straha, nemoći i stresa? Odgovor smo potražili kod psihologinje Ljubice Uvodić Vranić, koja je za DNEVNIK.hr pojasnila kako jedinstvenog recepta nema jer ljudi u kriznim vremenima različito reagiraju.

tri vijesti o kojima se priča Prijetnja sigurnosti Europska zemlja priprema stanovnike za rat, poslane upute: "Ako čujete eksploziju..." visoke kazne Cvjeta ova vrsta posla, mnoštvo ih radi i na crno: "S tim se inspekcija treba pozabaviti, ali teško ih je otkriti" Pošta priznala problem Kupci platforme koju Hrvati obožavaju očajni - vratili pakete, novca nema: "Čekam 50 dana, prebacuju odgovornost..."

"Neki se osjećaju lošije jer starom problemu pribroje nove, pa im se čini da imaju odjednom previše poteškoća. Neki su ljudi svjesni toga da u kriznim vremenima nema vremena ni emocionalnog kapaciteta za stare probleme, koji im se u usporedbi s onim što ih je upravo zadesilo - čine kao prave sitnice ili barem kao bitno manje važni problemi. Nove poteškoće regrutiraju kod njih obrambene mehanizme i oni funkcioniraju kao pravi junaci koji se najbolje pokažu kad su na muci", pojasnila je psihologinja.

Malo smanjiti izlaganje otrovima i ne slušati sve kao da je matematički podatak

Uvodić Vranić ističe kako se "opasnost otrova mjeri količinom na tjelesnu težinu". U ovom slučaju to su negativne, neprovjerene i prekobrojne informacije.

"Napravimo usporedbu: štetnost negativnih vijesti na naše emocije se mjeri ne samo težinom tih vijesti, nego i koliko često mi te vijesti slušamo... S jednog kanala u jednim novinama, pa preko jedne televizijske kuće, pa na radiju... Koliko puta na dan se izlažemo tim vijestima, ponavljamo 'gradivo'", pojašnjava psihologinja te ističe kako je vrlo važan izvor informacija kojima se izlažemo.

Pročitajte i ovo MENTALNO ZDRAVLJE Zašto Plenković i Beroš ne spominju važno ulaganje za Hrvatsku? Ključan dokument uskoro bi trebao ugledati svjetlo dana

Pročitajte i ovo važno je djelovati Voditeljica istraživanja o hrvatskom društvu u koroni: "Ne može premijer kazati 'da se mene pita ne bih uložio ni lipu u kampanju cijepljenja'"

Prevelik broj ljudi kaže "negdje sam čuo, vidio sam negdje". Prevelik broj ljudi ne posumnja u kvalitetu izvora informacija, a informacije se mijenjaju. Ima na društvenim mrežama ponekad gorkih, ljutih postova koji tvrde neprovjerene stvari. Dakle, prvo malo smanjiti izlaganje otrovima, a onda i ne slušati sve kao da je matematički podatak", preporučuje Ljubica Uvodić Vranić.

Ako možete ljubiti, raditi i spavati - na sigurnoj ste strani provalije

Dio ljudi ipak se može nositi sa svim stresovima i strahovima, no neki to nisu u stanju i trebali bi potražii stručnu pomoć. 

"Ako mršavite više nego što bi željeli, ako se debljate više nego što vam je potrebno, ako ste ljuti na svoje najmilije zbog banalnog razloga i ako na poslu kažu da ne dajete onoliko koliko se od vas očekuje - potražite stručnu pomoć", savjetuje psihologinja.

No, ako možete ljubiti, raditi i spavati - još ste na sigurnoj strani provalije, naglašava.

"A što napraviti dok ne dođete do stručnog savjetnika - napišite što vas muči u zadnje vrijeme. Verbaliziranje pomaže. Pisanje pomaže.
Slušajte glazbu koju volite. Počastite sebe s nekoliko opuštenih minuta zatvorenih očiju - sjetite se lijepih događaja", poručuje Ljubica Uvodić Vranić te dodaje kako bi svakako trebali pomoći drugome:

"Sjetite se tako da nabrzinu nabrojite što ste sve do sada prošli. A onda recite sebi: 'I ovo će proći i preživjet ću kao i dosad.' Pomažite drugima! Hrabrite druge! Tako najbolje pomažete sebi jer fokus svojeg razmišljanja prebacujete na altruizam, od kojeg vi imate najviše koristi."