U utorak su javnosti predstavljeni rezultati velikog istraživanja o hrvatskom društvu u koronakrizi. Proveli su ga istraživači Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta, potom Instituta za društvena istraživanja te Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Istraživali su se stavovi 867 istih osoba tijekom godinu i pol dana pandemije, te u tri navrata - kolovozu i rujnu 2020. godine, siječnju 2021. te opet kolovozu i rujnu 2021. godine pratili kako se njihovi stavovi mijenjaju, naveo je reporter Dino Goleš za Dnevnik Nove TV.
Po pitanju mentalnog zdravlja nacije rezultati istraživanja upućuju na razmjerno dobru prilagodbu i psihološku otpornost većine građana, ali i na nedvosmisleno postojanje ranjivih skupina u društvu.
Vidljivo je da su koronakrizom snažnije pogođeni mlađi građani, žene, niže obrazovani i oni nižega ekonomskog standarda te im treba osigurati veću podršku i pomoć za brži i uspješniji oporavak.
I premda se pojedinačni pokazatelji stanja nacije i društva tijekom pandemije u Hrvatskoj dobro drže, šira slika istraživanja upozorava na moguću društvenu destabilizaciju, val nezadovoljstva i intenzivnije društvene prosvjede.
Uporište za tu tvrdnju je u vidljivom trendu percepcije pada obiteljskog standarda - sve intenzivnijem osjećaju građana da su druge zemlje Europe i svijeta u koronakrizi prošle bolje od Hrvatske, zamoru solidarnosti izazvanom dugim trajanjem krize, unatoč činjenici da je solidarnost karakteristika hrvatskoga društva, trendu porasta osjećaja političke bespomoćnosti i moralne krize te stalnim padom povjerenja u institucije, posebno one koje su politički odgovorne za upravljanje - kako u kriznim, tako i u nekriznim vremenima.
Ugrožena turistička sezona?
Cijeli je tu niz zanimljivih detalja, poput odgovora na pitanje koliko je još prostora za podizanje razine cijepljenih osoba u društvu, a sve to saznao je Hrvoje Krešić u razgovoru s voditeljicom istraživačkog tima, Dinkom Čorkalo Biruški.
Prema rezultatima istraživanja u potpunosti je legitimno postaviti pitanje treba li strahovati u bliskoj ili daljoj budućnosti zbog društvenih nemira. "Postoji razina nezadovoljstva građana koja upozorava da nam predstoje vremena koja neće biti sasvim mirna, predstoje nam, recimo, turbulentna vremena. U jednom trenutku ćemo se naći u problemu da institucije neće biti u stanju privoliti građane na suradnju", objasnila je Čorkalo Biruški.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Povjerenje u institucije i namjere građana da svoje živote povjere Stožeru na početku pandemije bilo je najveće, no tada je sve otišlo nizbrdo. "Ne bih rekla da je bila izrazito visoka, ali vidimo strmi pad povjerenja u Stožer. To nije bila impresivna razina povjerenja, ali je stvorena percepcija u javnosti da je Stožer u početku imao nepodijeljenu podršku", dodala je te naglasila da je Nacionalni stožer civilne zaštite kao institucija zabilježio najveći pad povjerenja zbog već dobro poznatih razloga.
"Silna količina nesuglasja, neusklađenosti, promjena kursa djelovanja, kontrole pandemije. Do danas, puštanja da pandemija ide svojim tokom. Pandemija svojim, a Stožer, čini mi se, drugim", komentirala je
Uočen je i rast solidarnosti s mlađim dijelom populacije, a pad suosjećanja sa starijim osobama i drugim ranjivim grupama u društvu. "Volim reći da je visoka razina solidarnosti strukturna karakteristika hrvatskog društva. Opće razine solidarnosti su ostale relativno nepromijenjene", navela je.
Zanimljiva su i zapažanja o cijepljenju, to jest o prostoru u društvu koji postoji za podizanje razine cijepljenih osoba. "Imamo oko 15 posto građana koji se sigurno neće cijepiti. Međutim, konstatirali smo da još oko 30 posto populacije ima smisla potaknuti na cijepljenje, ali mora postojati jasna politička odluka da kampanja cijepljenja ima smisla. Ne može premijer kazati 'da se mene pita ja ne bih uložio niti jednu lipu u kampanju cijepljenja', to se ne smije dogoditi. Moramo odlučiti jasno promovirati cijepljenje sada, u ovoj fazi, na one segmente društva za koje postoji najveća vjerojatnost da možemo povećati procijepljenost, inače nam turistička sezona ozbiljno dolazi u pitanje", zaključila je.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
