Popis stanovništva zbrojio je sve puste brojke autobusa na putu u tuđinu o kojima se pisalo. Rezultati su poražavajući. Sve se nekako čini da je premijer Andrej Plenković prvi doznao za situaciju pa stoga i izašao s idejom ljude namamiti natrag s novcem.
"Zaboravimo 200 tisuća kuna. 'Nije u šoldima sve, neka te tu kraj mene' ide pjesma. Iz godine u godinu sve nas ima manje tu", rekao je Anđelko Miladrović, politolog s Instituta za migracije i nacionalnost.
Pročitajte i ovo
To znači, potrebne su konkretne mjere.
"Nije to mistika, nije to razbijanje atoma. Dakle, to su stvari koje su u principu jednostavne, samo se ne smiju politizirati", rekao je demograf Stjepan Šterc.
To bi značilo da smo gadnom problemu jer u Hrvatskoj ne postoji apsolutno ništa što nije politizirano.
"Mi vjerujemo da je taj proces dvosmjeran i da će dio ljudi vratiti nakon što provedu dio svoje poslovne karijere u nekoj drugoj članici Europske unije", rekao je premijer.
Ipak, izgleda premijer ne shvaća u čemu je problem. Vratit će se ti ljudi, ali pred ili u mirovini. Nama treba mlado, radno sposobno stanovništvo.
"Neće napraviti ništa ozbiljno zato što je partikularni interes iznad općega interesa: 'Ako treba propast republika, neka propadne republika, ali mi ćemo se boriti za to da mi opstanemo.' Ali se zezaju jer je to sustav spojenih posuda. Propadne republika, propali su i oni", rekao je Miladrović.
Plansko doseljavanje stranaca
Hrvatska nije imala ovoliko malo stanovnika od 1948. godine. U zadnjih 10 godina izgubljeno je gotovo 400 tisuća stanovnika. I što sad? Kako riješiti stvar? Pojedine poslove nema tko raditi.
"Bio je izbor ili se smanjiti, i raditi sa pet do šest ljudi, ili pokušati s radnom snagom s istoka", rekao je poslodavac Adrian Krezić novinarki Provjerenog Emi Branici.
S dvije tvrtke za građevinu teško bi opstali bez radnika. Isprobali su strane radnike, uvidjeli potrebu pa otvorili i agenciju za posredovanje u zapošljavanju.
"Stvarno ih posvuda: od Dubrovnika do Osijeka, preko Istre i u raznoraznim industrijama, pretežno u građevini", rekao je Krezić i dodao: "Nekoliko Indijaca čuva ovce u Gorskom kotaru, Lici. Rade po restoranima kao kuhari, čak i kao konobari u nekim slučajevima, beru paradajze, rade u poljoprivredi."
Pročitajte i ovo
I druge zemlje se bore s natalitetom. Europa masovno stari i masovno se uvozi radna snaga iz istočnih zemalja. Naše plaće u građevini su nekome dobra prilika.
"Dobro je. Jako sam sretan i uživam u životu ovdje. Radim kao inženjer, a u slobodno vrijeme istražujem ovu zemlju koja je lijepa i sigurna. U Hrvatskoj su nas ljudi prihvatili s dobrodošlicom i vrlo sam sretan što sam ovdje", rekao je Indijac Kishore Joe Francis.
Poslodavac mu pokriva troškove smještaja i jedan obrok, a od svoje plaće uspijeva uštedjeti za sebe i slati novac obitelji u Indiju. Sedam mjeseci je u Hrvatskoj.
"U Indiji nemamo mogućnosti, ali tamo je puno više diplomiranih inženjera i stanovništva. Ovdje se lakše možemo zaposliti, dobiti dobre plaće i ostati", rekao je.
Pročitajte i ovo
Šterc tvrdi da je plansko doseljavanje ključno za opstanak jer nisu samo potrebni radnici koji će raditi i otići, već ljudi koji će živjeti i održavati sustave poput mirovinskog, socijalnog i zdravstvenog. Između ostalog, neće nas imati tko liječiti, presvlačiti i kuhati nam kad postanemo još starija nacija.
"Kroz selektivnu migraciju, koju provode sve demokratske zemlje u svijetu, vi dobijete revitalizaciju odmah jer uglavnom u migraciji ili povratu sudjeluje mlada populacija ili mlade obitelji s djecom", rekao je.
Dok je Kishore visoko obrazovan, njegovi kolege na nižim funkcijama na gradilištu nisu.
"Oni znaju engleski, jedan dio njih čak priča i hrvatski, Neki se bolje snađu, neki malo lošije, ali u globalu to dosta dobro funkcionira", rekao je Krezić.
Pročitajte i ovo
Funkcionira li plansko doseljavanje i za državu? Ne, ukoliko nije recipročno s ostankom našeg obrazovanog kadra.
"Politički sustav je isto lukav. Dakle, rješava se najobrazovanijih, smanjuje se kritički otpor spram neučinkovite vlasti i tako možemo vladati pedeset godina. U što se ovaj politički pluralizam, stranački pluralizam pretvorio? Pretvorio se u sustav dominantne stranke", rekao je Miladrović.
Mjere nisu urodile plodom
Premijer se ne da smesti pa je nabrajao što su sve učinili po pitanju demografskih mjera.
"Izgrađeno ili dorađeno 500 vrtića, stipendije za strukovno obrazovanje su povećane, oslobađanje mlađih od 25 godina u potpunosti od plaćanja poreza na dohodak, subvencioniranje stambenih kredita, dizanje naknada za rodilje", rekao je Plenković.
Izgleda da to sve zajedno i nije urodilo plodom. Nešto i dalje ne valja, ako je suditi po crnim brojkama. Demografi o ovome viču više od desetljeća, a prije gotovo četiri godine kataklizmu je u suzama najavio državni tajnik u ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, član HDZ-a Marin Strmota.
"Ovo je jedan veliki folklor nakon godinu i četiri mjeseca. Kao demograf i mladi čovjek, smatram da ovo nije dovoljno ozbiljno i današnjim danom podnosim ostavku", rekao je na usred konferencije za novinare 2018. godine.
Zašto te sve puste mjere koje je nabrojao premijer ne daju rezultate i zašto državni tajnici odlaze u suzama?
"Hrvatsko društvo zapravo je došlo do te situacije da ne postoji znanost, da ne postoji znanstvena logika, projekcija. Postoji samo politički osjećaj. Dakle, po političkom osjećaju donosiš odluke. Mi razgovaramo sad o jednom najvažnijem problemu Hrvatske. Znate li da politički vrh ima ijednog savjetnika za tu problematiku u svom okruženju? Nema", rekao je Šterc.
Doseljenici u Hrvatsku
U 2020. iz Hrvatske se odselilo 34.046 osoba, a uselilo se 632 ljudi manje. 70 posto od doseljenih čine stranci. Ilka-Cristian Niemi je jedan od doseljenika.
"Ako razmišljamo o Hrvatskoj danas, vidimo da druge zemlje u okruženju i sjevernije napreduju puno brže", rekao je.
Doselio je 2018., a prije toga je živio u Poljskoj. Na odmore bi odlazio u Hrvatsku i zaljubio se u zemlju i ovdje otvorio vlastitu tvrtku. Bavi se programiranjem i klijenti su mu stranci. Bio je iznenađen jednostavnom procedurom za otvaranje tvrtke, a onda je otkrio u čemu je problem.
"Hrvatska je jedna od najsiromašnijih zemalja u Europskoj uniji, a PDV je najviši. Troškovi poslodavaca, odvajanje za zdravstveno i mirovinsko, su prilično visoki u usporedbi s drugim zemljama srednjeg i istočnog dijela Europe", rekao je.
Zapošljava 30 ljudi, od kojih je još jedan stranac. Razlikujemo se, kaže, po mentalitetu i kulturi: kod njih veze i vezice ne prolaze i rad na crno ne prolazi.
"Ponekad su i previše po pravilima, ali u našoj kulturi i mentalitetu je usađeno da treba slijediti pravila i povjerenje u institucije je vrlo visoko", rekao je.
Kako se Europa bori s ovim problemom?
Europa muku muči s natalitetom i radnom snagom. Ipak, države pokušavaju to riješiti planski. Mađarska je, primjerice, radila na natalitetu.
"Mađarska je zapravo shvatila, na osnovu analiza, da se oko 80 posto djece rađa iz brakova i počela je poticati kreditnim linijama stupanje mladih u brak. Naravno, dala je otpis tih kredita u postotcima ili u potpunosti, ovisno o broju djece iz tog braka", rekao je Šterc.
Pročitajte i ovo
Premijer kaže da je prosječna plaća porasla, kao i neke naknade. Samo je problem što nije dostatno s obzirom na životne troškove. Šterc naglašava da ni porez ne može biti isti za sve i sva područja u Hrvatskoj: "Kad sam ja to govorio, odgovor mi je iz političkog, dakle nedodirljivog vrha bio: 'Sustav nije spreman.'"
Irska ga je napravila takvim da ljudi požele doći i preporodili su se i to sve uz ukidanje ili smanjenje poreza.
"Oni su napravili poticajni model da je to iseljeništvo shvatilo da je njima isplativije poslovati u Irskoj nego u zemlji trenutnog prebivališta. I kroz taj model je zapravo krenuo povratak", rekao je Šterc.
Istraživanja pokazuju da je odlazak mladih ne toliko motiviran iz ekonomskih razloga već zbog svega drugog što život čini. Od nepovjerenja u institucije, svjetonazora i moralnih vrijednosti do lošeg razvitka, neučinkovite uprave.
Pad broja stanovnika imamo doslovno u svim županijama. Gotovo svaka treća osoba u Hrvatskoj je umirovljenik i imamo samo tri grada iznad 100 tisuća stanovnika.
"Nemojte misliti da ja ovo nisam izgovorio ovo na službenim sastancima. Reakcije su uvijek bile takve da su se oni smijali. Dakle, to je bio smijeh prema onome što sam ja predlagao. Dio tima je vjerovao u to da će se ova problematika, kako oni kažu, ispuhati u javnosti", ispričao je Šterc.
Pročitajte i ovo
Prema podacima Ujedinjenih naroda, nalazimo se u demografski najugroženijem području na svijetu. Također smo i među najstarijom populacijom na svijetu. Zbrojite dva i dva i u našem slučaju ćete dobiti nula.
"HDZ ima veću odgovornost jer je sudjelovao u stvaranju ove države s ovakvim javnim politikama koje sustavno urušava postojanje ove države. To je jedna paradoksalna situacija", rekao je Miladrović.
Neće nam pomoći ni stranci koji su tu privremeno ili koji su se trajno doselili. Pomoći će nam korjenite promjene koje bi trebala donijeti vlada stranke koja godinama ne uspijeva ili ne želi vidjeti problem.
Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr
-
Gužva na plažiPogledajte prizore na egipatskim plažama: "Ovako nešto nikada nisam vidio"
-
NevjerojatnoImotski kao Azurna obala: Zašto su cijene smještaja dosegnule 500 eura za noć?
-
pucao po ljudima, ranio više osobaU sumanutom pohodu u Sisku kalašnjikovom ubio ženu, ide na psihijatrijsko liječenje: "Ima veća prava nego žrtve"
