Najviše plaće imaju zaposlenici u IT-u, telekomunikacijama i informacijskom sektoru, uz primanja u prosjeku 21 posto viša od hrvatskog prosjeka, dok su još ispod tog prosjeka prosječne plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu, pokazala je u srijedu objavljena analiza portala MojPosao.
Nakon napada
Ne može se zaustaviti širenje radijacije: Teško oštećena nuklearka Černobil
Najavio pravnu borbu
Nekad uspješni poduzetnik, danas deložiran iz stana: "Sve su mi oduzeli. Dug je najedanput narastao"
FEMICID u rijeci
Jezivi detalji ubojstva: "Pronađena je na trećem katu s 30 ubodnih rana"
Naime, prema podacima servisa MojaPlaća, kojim, kao i portalom MojPosao, upravlja tvrtka Alma Career Croatia, u drugom kvartalu 2025. godine prosječna mjesečna netoplaća, s uključenim dodacima na plaću, u Hrvatskoj je iznosila 1526 eura neto, što je četiri posto više u odnosu na prethodni kvartal i 17 posto više nego u istom razdoblju 2024. godine.
Medijalna plaća, koja bolje odražava stvarnu raspodjelu primanja, nešto je niža od prosjeka i iznosi 1410 eura. To znači da većina zaposlenika zarađuje manje od prosječne plaće.
U usporedbi s prethodnim kvartalom, medijalna plaća također je porasla za četiri posto, dok je u odnosu na prvi kvartal prošle godine skočila za 18 posto.
Općenito gledano, najviše plaće imaju zaposlenici u IT-u, telekomunikacijama i informacijskom sektoru, gdje su primanja u prosjeku 21 posto viša od ukupnog prosjeka. S druge strane, najniže plaće zabilježene su u turizmu, gdje su 10 posto ispod prosjeka.
Osim menadžerskih pozicija, gdje su prosječne plaće dvostruko više od ukupnog prosjeka i prelaze 3000 eura, najbolje plaćene pozicije su u sektorima tehnologije i razvoja te informacijskih tehnologija. Zaposleni u području tehnologije i razvoja tako zarađuju u prosjeku 37 posto više od prosječne plaće, 2098 eura, dok stručnjaci u IT sektoru primaju 21 posto više od prosjeka, što iznosi 1850 eura.
Najniže prosječne plaće u Hrvatskoj imaju radnici pomoćnih zanimanja, čija su primanja 37 posto ispod prosjeka, 964 eura, dok radnici u tekstilnoj industriji zarađuju 1021 euro, što je 33 posto ispod prosjeka, pokazala je analiza.
Državne tvrtke i dalje ispod prosjeka
Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su devet posto više od prosjeka, te iznose 1669 eura neto. S druge strane, zaposlenici tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu primaju jedan posto niže plaće od prosjeka, 1516 eura, a upravo su u tim tvrtkama primanja radnika doživjela najznačajniji rast u odnosu na prethodnu godinu, za 21 posto.
Prosječne plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu iznose 1493 eura neto, odnosno dva posto manje od prosjeka. Radnici zaposleni u javnoj i lokalnoj samoupravi ostvaruju mjesečna primanja od 1529 eura, što je u skladu s državnim prosjekom.
Kada je riječ o razlikama u plaći radnika ovisno o veličini tvrtke, tako u onima s manje od 10 zaposlenih prosječna netoplaća iznosi 1370 eura, što je 10 posto ispod prosjeka. U tvrtkama s do 19 zaposlenika prosječna primanja iznose 1476 eura ili tri posto ispod prosjeka, dok najviše prosječne plaće bilježe velike tvrtke, gdje zaposlenici u prosjeku zarađuju 1641 euro neto, što je osam posto više od prosjeka i rast od 23 posto na razini godine, pokazala je analiza.
Plaće su najviše u Zagrebu, a najniže na istoku Hrvatske
Najniže plaće i dalje su na istoku zemlje – u Vukovarsko-srijemskoj županiji su 17 posto ispod prosjeka, a Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj po 18 posto.
Najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu te iznosi 1671 euro, što je devet posto iznad prosjeka, dok medijalna plaća iznosi 1540 eura, što znači da pola radnika zarađuje manje, a druga polovica više od tog iznosa.
U odnosu na isti kvartal prošle godine plaće su najviše "skočile" u županijama s nižim prosječnim plaćama – Krapinsko-zagorskoj za 30 posto, a Osječko-baranjskoj i Požeško-slavonskoj za po 21 posto.
Analiza je, očekivano, pokazala da radnici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće u odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem.
Konkretno, zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom (MBA) imaju u prosjeku 2506 eura, što je 64 posto više od prosječne plaće. Radnici s visokom stručnom spremom u prosjeku imaju 13 posto višu plaću od prosječne (1719 eura) i 31 posto višu od radnika sa srednjom stručnom spremom, koji u prosjeku imaju 1312 eura ili 14 posto manje od prosjeka.
Također, analiza pokazuje kako radnici bez iskustva, koji se nalaze na početku karijere, zarađuju 1180 eura ili 23 posto manje od prosjeka, dok oni s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 1315 eura, što je 14 posto ispod prosjeka. Blizu prosječne hrvatske plaće dolazi se s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega kreću zarade više od prosječne plaće.
Najvišu plaću, očekivano, imaju zaposlenici s više od 10 godina iskustva – 1672 eura, odnosno 10 posto više od prosjeka.
Muškarci i dalje osjetno plaćeniji od žena
U drugom kvartalu 2025. godine muškarci su u prosjeku zarađivali 15 posto više od žena. Prosječna mjesečna netoplaća muškaraca u drugom kvartalu tako je iznosila 1640 eura, a prosječna plaća žena 1426 eura.
MojaPlaća.hr je servis koji prati iznose plaće za pojedina radna mjesta u Hrvatskoj. Istraživanje o visini plaća trenutačno obuhvaća gotovo 600 radnih mjesta iz 36 djelatnosti. Prikupljanje ispitanika provodi se kontinuirano putem interneta, a trenutačno je u istraživanju aktivno više od 35.000 ispitanika, navodi se.