Sve o prijavi boravišta i prebivališta: Zakoni, kazne i procedure

47-godišnjak iz Osijeka u Zagrebu boravi već godinama zbog prirode posla koji obavlja. Kako je rekao za DNEVNIK.hr, u tvrtki ima ugovor na neodređeno vrijeme.

Pročitajte i ovo Novi posao Šef splitske policije koji je dva puta dao ostavku zbog sinova postao savjetnik Davora Božinovića Oglasio se i MUP "Mogućnost privremenog smještaja stvari": Priča o korištenju državnih nekretnina Frke Petešića ima nastavak

Prve dvije godine boravka u Zagrebu je imao prijavljeno boravište, kad je došao treću godinu zaredom s namjerom da ponovno prijavi boravište na istoj adresi, rečeno mu je da nema više uvjeta za prijavu boravišta i da bi morao prijaviti prebivalište.

Navodi da mu vlasnici stana u kojem boravi godinama ne žele prijaviti prebivalište. Osim toga, mijenjanje prebivališta na policiji znači i dodatni trošak izrade svih dokumenata i znatan gubitak vremena.

"Sad sam tu, za dva do tri mjeseca se vjerojatno selim. Što onda? Opet raditi nove dokumente ili ostati na ulici, bez prebivališta kad me stanodavci odjave s ove adrese?", pita se Osječanin i dodaje kako vjeruje da nije jedini u takvoj situaciji.

Iz MUP-a objasnili o čemu se radi

Iz MUP-a su objasnili kako je prebivalište adresa na kojoj je neka osoba trajno nastanjena, dok je boravište adresa gdje netko privremeno boravi. Boravište se prijavljuje ako traje dulje od tri mjeseca ili je uvjetovano uz zaposlenje, obrazovanje, dugotrajno liječenje i slično.

Prebivalište i boravište prijavljuju se u roku 15 dana od dana promjene na adresi prebivališta, odnosno boravišta. Dok je prebivalište trajno do odjave, boravište se može prijaviti na razdoblje do godinu dana. Prijava se nakon te godine dana može ponoviti u roku od 15 dana nakon isteka boravišta, s time da boravište ne može trajati duže od dvije godine.

Prijava boravišta nakon dvije godine u iznimnim situacijama

Iznimke su situacije u kojima je boravak duži od dvije godine uvjetovan obrazovanjem, zaposlenjem na određeno vrijeme ili obavljanjem funkcije za koju osoba ima vremenski ograničen mandat, te smještajem u raznim ustanovama poput domova za starije i nemoćne osobe, vjerskih zajednica, učeničkih i studentskih domova, kaznionica, zatvora, odgojnih ustanova, domova za žrtve obiteljskog nasilja, skloništa za žrtve trgovanja ljudima i sl.

U tim slučajevima osobe koje prijavljuju boravište moraju moraju priložiti odgovarajuću dokumentaciju. Boravište tada treba produžavati nakon svakog proteka od godinu dana, navode u MUP-u.

U svim drugim slučajevima više se ne govori o boravištu nego prebivalištu i najmoprimac mora prijaviti prebivalište na adresi na kojoj živi. Time se nastoji onemogućiti zlouporabu instituta boravišta, odnosno onemogućiti građane da u mjestu u kojem žive i rade niz godina, uzastopno prijavljuju boravište, a da prebivalište imaju prijavljeno u mjestu rođenja ili u drugom mjestu u kojem rijetko borave, čime izbjegavaju svoje obaveze prvenstveno prema jedinicama lokalne samouprave na čijem području žive i rade. Jedna od obaveza je i plaćanje prireza.

Stanodavci dužni prijaviti osobe koje im borave u stanu

Stanodavac koji daje stan najmoprimcu na razdoblje duže od tri mjeseca dužan je mjesno nadležnoj policijskoj upravi ili postaji dostaviti podatke o toj osobi te mjestu i adresi na kojoj se stan nalazi, a policijska uprava ili postaja će te podatke evidentirati u zbirci podataka o prebivalištu i boravištu.

Ako se najmoprimac ne prijavi u zakonskom roku u policiju, policijska uprava ili postaja može protiv najmoprimca pokrenuti prekršajni postupak. Stanodavac je dužan prijaviti najmoprimcu prebivalište u situaciji kad više ne može prijaviti boravište.

Jednako tako, stanodavac koji naknadno otkaže korištenje stana ima mogućnost zatražiti od policijske uprave ili postaje odjavu prebivališta po službenoj dužnosti za najmoprimca koji se možda ne bi sam odjavio.

Zahtjev za prijavu boravišta ili prebivališta podnosi se osobno u nadležnoj policijskoj upravi ili postaji. Osim na taj način, zahtjev za prijavu boravišta, građani mogu podnijeti i putem sustava e-Građani, ističu u MUP-u.

Visoke novčane kazne

Za one koji se ne pridržavaju zakona, propisane su novčane kazne. Iznosom od 500 do 5000 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja u propisanom roku ne prijavi prebivalište ili boravište ili ne produži prijavu boravišta te koja daje stan najmoprimcu na razdoblje duže od tri mjeseca, a ne dostavi policiji u roku od 15 dana od dana podatke o osobi koja se nalazi u stanu.