Dok se svjetski oceani ubrzano zagrijavaju, jedno područje u Sjevernom Atlantiku, južno od Grenlanda i Islanda, prkosi svim pravilima i postaje sve hladnije. Znanstvenici su godinama raspravljali o uzrocima ovog misterioznog fenomena, a nova studija konačno nudi odgovor koji bi mogao biti predznak globalne katastrofe: ključni sustav oceanskih struja ozbiljno slabi.
Tzv. "hladna mrlja" od 1900. godine ohladila se za gotovo 1 Celzijev stupanj. Dok su jedni smatrali da su uzrok promjene u vjetrovima i oblacima, najnovije istraživanje potvrđuje da je riječ o puno ozbiljnijem problemu - slabljenju atlantske meridionalne prevrtajuće cirkulacije (AMOC).
AMOC funkcionira kao golema oceanska "pokretna traka" koja povlači toplu vodu iz tropskih krajeva prema sjeveru. Kada ta voda stigne do Sjeverne polutke, ona se hladi, tone i vraća natrag prema jugu. Upravo taj mehanizam održava ravnotežu klime kakvu poznajemo.
Međutim, globalno zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem topi led, zbog čega se u ocean slijevaju goleme količine slatke vode. To remeti osjetljivu ravnotežu topline i saliniteta, a istraživanja sugeriraju da je AMOC danas najslabiji u posljednjih 1000 godina, piše CNN.
Što ako se sustav uruši?
Stručnjaci upozoravaju da bi potpuni prestanak rada AMOC-a značio globalnu katastrofu. Posljedice bi bile drastične. Došlo bi do ubrzanog porasta razine mora, posebno uz istočnu obalu SAD-a. U Europi nastale bi ekstremno hladne zime. S druge strane, došlo bi do poremećaja monsuna što bi u Africi moglo dovesti do dugotrajnih i razornih suša.
Nova studija, koja je kombinirala podatke s instrumenata i satelita s klimatskim modelima, pokazala je da se hlađenje ne događa samo na površini, već i duboko u oceanu, gdje atmosferski utjecaji poput vjetra imaju slab utjecaj.
"To mijenja prijenos topline oceanom", rekao je Stefan Rahmstorf, koautor studije i profesor fizike oceana na Sveučilištu Potsdam. Iako neki znanstvenici poput Davida Thornallyja sa Sveučilišta College London upozoravaju da podaci još uvijek nisu savršeni, prevladava stav da ova studija pruža vrlo snažne dokaze o povezanosti hladne mrlje i slabljenja AMOC-a.
Iako još nije u potpunosti jasno kada bi se točka bez povratka mogla dostići, neki znanstvenici upozoravaju da bi to moglo biti već ovog stoljeća. U svakom slučaju postaje jasno da se Sjeverni Atlantik mijenja na načine koje tek počinjemo razumijevati. Pitanje koje ostaje jest: imamo li vremena zaustaviti proces prije nego što "pokretna traka" oceana zauvijek stane?
