Nagodba je, čini se, završena. Rusi će imati većinski paket. Mislite li da će Amerikanci koji su bili protiv takvog vlasničkog udjela sada kazniti na neki način Hrvatsku?
Pročitajte i ovo
Mislim da se moramo najprije vratit na supstancu ovog dogovora koji je postignut na Privremenom vjerovničkom vijeću, a to je da je jednoglasno podržan tekst nagodbe, da on sada ide, za nekoliko dana kada sud odredi ročište svih vjerovnika, na izglasavanje vjerovnika i mi možemo s aspekta Vlade, s aspekta Hrvatske države, s aspekta odvažnosti parlamentarne većine koja je oformila ovakav zakonski okvir, prije svega biti izrazito zadovoljni.
Znate da su bila dva koncepta, ruski i američki dosta su se "šamarali" u javnosti, a vi i Predsjednica ste šutjeli. Je li vam bilo normalno kao građaninu i predsjedniku Vlade slušati kako dva veleposlanika pričaju o najvećoj hrvatskoj tvrtki?
Mislim da je to nebitno.
Bitno je?
Nije.
Oprostite, izgledalo je kao da smo kolonija.
Ne, ne znam. To mi je krajnje nebitno, to su medijski komentari. Ono što je meni bitno – bitno je da je pravni okvir koji je Vlada predložila u kratkom roku spriječio gospodarsku katastrofu i kompanije i dobavljača i malih poljoprivrednika i cijelog financijskog sustava, dao ekonomsku budućnost kompaniji, održao radna mjesta, održao ekonomsku budućnost svih partnera Agrokora. Dakle, kada gledam u cjelini, u odnosu na ono što nam je prijetilo oko Uskrsa 2017. To moramo malo osvijestiti jer imam dojam da se ta tema danas percipira kroz trivije. Tipa da li je veleposlanik Rusije ili Amerike nešto rekao. To nije bitno.
Nisu trivije. U maloj zemlji gdje su ti veleposlanici bili pozvani u Ministarstvo vanjskih poslova...
Polako, to je krajnje nebitno. Zato što je izjava američkog veleposlanika izvučena iz konteksta, drugo nemojmo zaboraviti cijeli kontekst vjerovnika i cijelu njihovu strukturu možemo zahvaliti bivšoj upravi i vlasniku Agrokora. Prema tome nije nešto što smo mi birali "a la carte" tko će biti vjerovnici u Agrokoru.
Vi ste u zadnjim tjednima praktički preuzeli ovaj cijeli posao, takve su moje informacije. Jeste li možda kojim slučajem kontaktirali, razgovarali s Martinom Dalić, koja je bila od početka u to involvirana, da vam da neki savjet?
Nisam ja preuzeo taj cijeli posao. Taj cijeli posao je radila Izvanredna uprava, radili su ga svi dionici.
Svi su vas posjećivali zadnjih dana, razgovarali ste.
Hrvatska Vlada ima odgovornost za hrvatsku ekonomiju. Normalno je da svi oni koji su uključeni u taj proces izraze svoje stavove, svoja mišljenja. Meni je bilo u interesu, kao predsjedniku Vlade znati o čemu se u procesu radi. Mislim da je bivša potpredsjednica Vlade odradila odličan posao kada je riječ o supstanci cijeloga procesa.
Je li vam možda čestitala nakon ovog svega?
Meni je važno da smo mi zajedničkim snagama spriječili da hrvatska ekonomija ode na dolje, a sada hrvatska ekonomija pa i Agrokor, vidjet će te u budućnosti, ide na gore.
Znači, niste kontaktirali s njom od njezina odlaska iz Banskih dvora?
Imali smo naravno određene telefonske kontakte, ali ne u vezi ove teme.
Porezna reforma zanima mnoge građane. Hoćemo li prije imati veće plaće ili manji PDV?
To nije ili – ili. I uopće ne vidim zašto se ta rasprava vodi u smislu ili – ili. Dakle, mi smo kao stranka imali izborni program koji je kazao 2016. da ćemo biti prva Vlada koja će smanjiti opću stopu PDV-a. Nismo rekli da će to biti odmah nego vjerojatno sukcesivno. Mislimo da smo sada u situaciji da možemo to predizborno obećanje realizirati od 1. siječnja 2019.
Znači, jedan posto manje?
Izgledno je u ovom trenutku, još čeko vidjeti sve scenarije kakav je utjecaj svega toga na prihodnu stranu proračuna. Dakle, vi znate da od PDV-a Hrvatska godišnje skupi 50 milijardi kuna. Znači to je ozbiljan iznos. Mi smo jedna od zemalja s najvećom stopom PDV-a.
Znači, jedan postotni poen ili se otvara mogućnost i dva postotna poena?
U ovom trenutku jedan sigurno. Da li će biti prostora za više to ćemo vidjeti.
Da vas pitam i kao roditelja. Mi smo radili izračune. Da padne jedan postotni poen taj PDV, ako trgovci smanje PDV to bi bilo tri kune uštede za dječje cipelice. Mi nemamo nikakve garancije da će ga oni smanjivati.
Nemate garancije ni kad smanjite namete na plaće recimo, na dohodak da će vam u konačnici neto plaća biti veća.
Ali to se pokazalo efikasno.
Što je moj sada apel i poziv. Dakle, ovdje je trenutak u kojem svim moramo biti odgovorni. Što je cilj Vlade, što je cilj naše ekonomske politike, što je cilj svega onoga što radimo? Da ljudi imaju veću plaću i da imaju kvalitetniji standard života. To je naš cilj.
Više će osjetiti s manjim porezima na plaću nego PDV-om.
U redu. Međutim, ukoliko i trgovci sa svoje strane odgovarajuće reagiraju, ako se smanji stopa PDV-a osjetit će i tada. Malo po malo će osjetiti u svakom proizvodu. Mislim s te strane možemo reći, neka bude stopa PDV-a 27, tako da taj argument jednostavno ne stoji.
A porez na plaće? Koliko je to realno da se u ovoj fazi smanji?
Mi ćemo izgledno gledati kako možemo u reformi ići s dodatnom reformom poreza na dohodak, poreza na doprinose, vidjet ćemo nešto o općem poreznom zakoniku. Biti će to jedan paket, na tome se radi. Tijekom jeseni izaći ćemo s vrlo detaljnim prijedlozima pred hrvatski Sabor. Vjerujem da će dodatna rasterećenja koja su se već pokazala jako korisna, mi sada imamo procjenu učinka onoga što smo radili na početku. Oni su svi pozitivni efekti. Od demografskih mjera. I porezna reforma je dio toga. Prema tome, očekujem pozitivne efekte i jedan dobar prijem kod velike većini ljudi.
Mislite li da bismo smanjenjem poreza na plaće zaustavili ove visoko obrazovane koji imaju mogućnost odlaska na zapad da ostanu u Hrvatskoj jer bi imali veću plaću? Da li bi to bila jedna od mogućnosti?
Moguće je. Ova najviša stopa od 36 posto sigurno bi jednom krugu ljudi još povećala dohodak i s te strane bi možda oni optirali da radije ostanu u Hrvatskoj nego da gledaju kako će raditi negdje u inozemstvu. Ovisno o njihovim kvalifikacijama i ponudama na tržištu rada.
Kako ćete odgovorit kritičarima da zapravo pogodujete najbogatijima jer će praktički njima plaće najviše porasti?
Nije to u hrvatskom sustavu poreznih obveznika preveliki broj ljudi.
Ali pune 70 posto proračuna?
Da, ali to je drugo, u smislu efekata rada. Ali što se tiče samog broja poreznih obveznika nije preveliki. A mi smo već poreznom reformom to omogućili jednom ogromnom broju naših sugrađana, koji uopće nije uključen u porez na dohodak. Prema tome, radimo jedan balans, ravnomjernost sustava. Nekoliko poreznih zakona ćemo izmijeniti. Mislim da će efekti ove druge faze porezne reforme biti jako pozitivni, da će biti dobro primljeni u društvu.
Razgovarate, čujete se s Predsjednicom?
Čuti ćemo se ovih dana.
Vama su normalni vaši odnosi?
Naš je odnos OK. Mi razgovaramo i svim bitnim temama. Imamo jednom mjesečno redovite susrete ona i ja i predsjednik Hrvatskog sabora.
I preko novina ovako?
Preko novina više zahvaljujući vašim pitalicama.
Neimenovanim izvorima.
Pa nemamo neimenovanih izvora, nemamo sto posto.
Do kad ćete čekati Predsjednicu da se odredi želi li potporu vas iz HDZ-a?
To je na njoj. To sam već toliko puta kazao da mi moramo kao najveća stranka, kao najodgovornija stranka znati da li predsjednica koja je izabrana kao kandidatkinja HDZ-a, uz potporu niza drugih stranka prije tri i pol godine, želi u novi mandat. Bilo bi više nego korektno da tu informaciju znamo.
Što prije?
To bi bilo dobro.
Je li normalno da traži potporu HDZ-a nakon što je tolike kritike uputila upravo ovoj Vladi koju vi vodite?
Svatko od nas ima odgovornost da doprinese u smislu javnih politika, u smislu poboljšanja kvalitete života, u smislu promjene Hrvatske na bolje. Ukoliko predsjednica ima neke ideje koje su korisne mi ih sagledavamo. Ne bježimo od problema. Bavimo se svaki dan svim mogućim temama koje smo imali u programu i koje nismo. Rješavamo ih. Od Agrokora, od Ine, od Petrokemije, od sisačke rafinerije, od brodogradilišta. Nema teme koju tu na ovom stolu nismo u zadnje dvije godine otvorili.
Može li zapravo ona bez HDZ-a pobijediti?
Mislim da je potpora HDZ-a jako važna u predsjedničkim izborima.
Pa to vas želim pitati. Bi li postigla velik uspjeh kad bi na izbore išla kao slobodni strijelac?
Ne znam jesmo li uopće u takvoj fazi rasprave o toj temi.
Ono što me svakako je i paket mjera oko blokiranih. Radite isto što je učinila i Vlada Zorana Milanovića, opraštate dio dugova građanima. Tada se pokazalo da je polovica ljudi kojima je oprošten dug za godinu dana opet bila dužna. Nije li to opasnost? Šaljete li krivu poruku svima ostalima koji redovito plaćaju svoje račune?
Mi smo, prilikom prezentacije javnog savjetovanja o ova tri zakona, jasno rekli da smatramo da se sve obaveze i svi preuzeti aranžmani, dugovi ili kako god hoćete, moraju podmiriti i platiti. Međutim, ako imate 326.000 ljudi koji su blokirani, ako imate više od 40 milijardi kuna duga onda idemo kao Vlada napraviti određene iskorake koji će direktno pomoći jednom krugu ljudi otpisom 10.000 kuna plus kamate.
Neke procjene govore da je to manje od 20.000 građana.
Ali ćemo, isto tako, potaknuti jedinice lokalne i područne samouprave da naprave isto, kao i s njima povezana poduzeća.
Što će dobiti zauzvrat?
Gledajte, jedinice lokalne i područne samouprave su već u cijelosti dobile prihod od poreza na dohodak. Velika većina njih, njih 95 posto, sudeći po ovome što mi kažu, je izrazito zadovoljna.
Kako ćete, recimo, telefonske kompanije nagovoriti ili natjerati na opraštanje dugova građanima?
Ja mislim da postoji nešto što se zove dio društvene odgovornosti. Između ostalog, deseci tisuća ljudi su pod blokadama zbog dugova telefonskim kompanijama. Dakle, to je jedan od glavnih razloga za blokadu.
Hoće li se davati porezne olakšice?
Razmotrit ćemo aranžmane. U ovom trenutku idemo na tri zakona: jedan je o otpisu dugova, drugi je zakon o ovrsi na novčanim sredstvima, a treći je zakon o stečaju potrošača. Taj će paket, ja mislim, bitno olakšati situaciju poslovanja Fine. Ljudi koji žele proglasiti osobni stečaj imat će proceduru kojim će to moći riješiti. Moći će si olakšati jednu nezavidnu situaciju. Država je tu da pomogne. Dakle, u dobroj vjeri idemo u taj proces.
Za godinu dana ćemo vidjeti kako će to proći. U srijedu je još jedna referendumska inicijativa Hrvatskom saboru predala potpise. Čini mi se da HDZ i SDP imaju jasan stav: prvo neka Vlada sve to prebroji, što će, rekao je ministar Kuščević, trajati mjesecima, a onda na Ustavni sud. Što bi značio izlazak na referendum inicijative "Narod odlučuje"?
Ja sam to vrlo jasno nekoliko puta kazao. Smatram da referendum nije najbolji način za odlučivanje izbornog sustava neke zemlje. Za to postoji Hrvatski sabor, postoji Vlada, postoje političke stranke koje mogu na puno na puno precizniji i detaljniji način regulirati izborni sustav. U jednoj sam emisiji rekao da smo trodomni Sabor imali 1990. S druge strane Markovog trga sjedilo je 356 ljudi. Pa dvodomni Sabor, u kojem je bilo između 195 i 207 zastupnika, a sad ih imamo 151. Slovenija ima duplo manje stanovnika, pa ima 90 zastupnika. Broj zastupnika nije upitan. Mislim da je smanjivanje prava zastupnicima manjina korak nazad. To rade ljudi koji ne znaju ništa o tome što je bilo 90-ih. Mi smo morali donijeti ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina kako bi se omogućilo međunarodno priznanje Hrvatske.
Ali, zar se Vi ne bojite? Radi se o gotovo milijun građana koji su potpisali inicijativu koja se na kraju može pretvoriti u referendum o Vama. Vi ste svjesni toga?
Gledajte, ja sam tu da vodim politiku koju po svojoj savjesti, ako baš hoćete, smatram dobrom za zemlju. Mislim da je dobro ratificirati međunarodne instrumente koji sprječavaju nasilje nad ženama i nasilje u obitelji. Mislim da je to jako korisno za hrvatsko društvo i da su to koraci naprijed.
To se mogu složiti. Ali, ne bojite li se da su to u široj slici, kako biste Vi voljeli reći, referendum o Vama i Vladi?
Ne bih rekao. Mislim da postoje određene nevladine udruge koje puzajući žele postati političke stranke pa bi htjele izborni prag kako bi konačno ostvarile svoje ambicije.
Mislite li na gospođu Markić?
Ima takvih više. Općenito, taj trend transformacije udruga u stranke je nešto što se viđa i u Europi, a ne samo u Hrvatskoj. Međutim, jasno je koja politička opcija stoji iza ovih referendumskih inicijativa. Imate gospodina Petrova koji to podržava, gospodina Hasanbegovića, gospođu Markić.
I Živi zid.
Pa i Živi zid, na primjer. To su šampioni protiv cijepljenja. Sjajna ekipa.
Kako to da ste uspjeli izgubiti savezništvo s gospodinom Stierom, a sad u HDZ-uz gradite savezništvo s gospodinom Milijanom Brkićem? Gdje je nestala politička kemija između Vas i gospodina Stiera?
Ne vjerujem da se tu radi o nekakvom posebnom savezništvu ili političkoj kemiji. Radi se o odgovornom vođenju stranke i smjeru kojim trebaju ići Hrvatska i HDZ. Moj smjer je vrlo jasan. Naš je odnos i dalje korektan. Međutim, ja sam njemu i prošle godine, kada je odlučio dati ostavku u Vladi, rekao da mislim da radi grešku.
Jeste li tada pogriješili jer ga niste smijenili s mjesta međunarodnog tajnika?
Nisam pogriješio. Ja sam mu, baš zato što sam odlučio da ostane na toj dužnosti, pružio priliku za jednu konstruktivnu suradnju, za jedan normalan napor dalje u aktivnostima HDZ-a. Međutim, teško je odlučiti izaći iz Vlade, i to s mjesta potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih i europskih poslova, i istodobno misliti da se u stranci može voditi politika koja nije na tragu onoga što odluči većinsko vodstvo stranke.
On je najavio da će u nekim situacijama glasati po savjesti. Što se može dogoditi ako to napravi? Stranka ima svoja pravila.
Što se dogodilo onima koji su glasali po savjesti?
Zapravo Vi njima ne možete ništa jer o njima ovisite.
Ne.
Da.
Ja mogu voditi stranku po savjesti jer stranka nije debatni klub.
A glasanje?
Samo malo. Stranka nije debatni klub. Politička stranka ima svoja tijela i način donošenja odluka i stavova. Što se toga tiče, oni koji misle da je stranka debatni klub nikada nisu bili u stranci, ne razumiju političke institucije ni njihov način djelovanja.
Što će biti kada dođe do svjetonazorske razlike?
Jako je malo tih pitanja.
Hoće li oni koji glasaju po savjesti biti izbačeni?
Zašto bi bili? Tko je od ljudi koji su glasali drugačije izbačen iz HDZ-a?
Hoćemo li nas dvojica sa 67 godina u mirovinu?
To je moguće. Dakle, Vi znate da ćemo u devetom mjesecu izaći sa reformom mirovinskog sustava. Ministar Pavić i cijeli tim mjesecima već rade na tome.
Vrlo je izvjesno da idemo u mirovinu sa 67?
Pa vidjet ćemo još kad ćemo nas dvojica u mirovinu. Jasno je da postoji adekvatnost mirovina, dakle iznos mirovina, i postoji izdrživost mirovinskog sustava. Na mirovine ide 38 milijardi kuna. Od toga, od doprinosa je svega 21. Šest Peljeških mostova sa svim pristupnim cestama bismo mogli godišnje financirati novcem koji iz poreza ide za mirovine. Takav sustav je dugoročno teško održiv.
Koliko još možemo opstati s ovakvim sustavom? Pet, šest godina?
Mi ćemo opstati jer smo se navikli opstajati na ovaj način i moramo isplaćivati mirovine. Uzmite u obzir da zdravstvo ide naprijed, da se mijenja priroda poslova, da ljudi žive duže i kvalitetnije. S druge strane, mnogi ljudi žele raditi dulje. Nedavno je u javnosti bilo primjera ljudi koji to žele. Sve ovisi o zanimanju.
Strastven ste nogometaš. Vidio sam kako igrate.
Nogometaš baš i nisam, košarkaš možda.
Hoćete li ići u Rusiju?
U prvom krugu sigurno ne. Ako reprezentacija ostvari uspjehe, što ja silno želim, onda je ta mogućnost čak i realna. Ja bih ju volio podržati. Mislim da je to velik uspjeh za Hrvatsku.
Mislite li da ćemo ići u drugi krug?
Ja se nadam, kao i svi. Volio bih to.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
-
Gužva na plažiPogledajte prizore na egipatskim plažama: "Ovako nešto nikada nisam vidio"
-
NevjerojatnoImotski kao Azurna obala: Zašto su cijene smještaja dosegnule 500 eura za noć?
-
HDZ NIJE ODUŠEVLJENDomovinski pokret pun je ideja! Tražili su veće plaće, sad žele prestanak subvencioniranja struje i plina za građane
