Predsjednik SDP-a Zoran Milanović rekao je da je to njihov mali doprinos u ovom trenutku koji kao opozicija mogu dati i poruka Vladi. ‘Ovo je otprilike naznaka što bismo radili kada bismo za to imali priliku’, dodao je.
Grčić je istaknuo kako bi mirovine, plaće i socijalna davanja najugroženijim skupinama bili ‘zadnja linija obrane’, a da su sve ostale stavke (osim kamata i protestiranih jamstava) podložne preispitivanju i uštedama - prema trenutnim očekivanjima radi se o 50 milijardi kuna i to je prostor u kojem se traže uštede u rebalansu proračuna. Dodao je da bi se 10-postotom uštedom na stavkama - kao što su materijalni rashodi, subvencije, izdaci za zdravstvo (bez plaća), diskrecijski izdaci, kao što su transferi jedinicama lokalne samouprave i nevladinim organizacijama i poduzećima - i slično moglo uštedjeti potrebnih pet milijardi kuna.
>> 'Nema žurbe za kukuriku koaliciju, o Hypu ne znamo ništa'
Srednjoročno, na rashodnoj strani proračuna, smatra Grčić, potrebna je reorganizacija javne uprave i smanjenje zaposlenih za oko pet posto. Nužnim drži i pregovore sa sindikatima o uvjetima indeksacije plaća u 2012. i 2013., racionalizaciju javnih usluga i uštede u troškovima procesa.
Zalaže se i za definiranje ‘gornje granice’ potpora za neefikasne sektore i trgovačka društva te pripremu i implementaciju novog sustava poticaja poljoprivredi i ruralnom razvoju iz nacionalnih i EU izvora.
Nužno je, smatra Grčić, i rješavanje duga temeljem protestiranih jamstava za brodogradnju, u iznosu od oko tri milijarde kuna godišnje, kao i rješavanje duga umirovljenicima zaključno s 2012. godinom.
'Socijalni doprinosi i porez na dobit ključ su uspjeha'
Na prihodnoj strani proračuna Grčić smatra da je potrebna harmonizacija poreznog sustava s EU, odnosno izmjene u sustavu trošarina (rast trošarina na duhanske prerađevine), restrukturiranje poreznog sustava s poželjnim neutralnim fiskalnim učinkom, a prema pravednijem i stimulativnijem modelu - porezno rasterećnje proizvodnih inputa, primjerice bruto cijene rada i kompenzacija manje ostvarenih prihoda novim porezima na outpute - porezi na kapitalnu dobit i dohotke od kapitala (dividenda, udjel u dobiti), te porezi na ekstra-imovinu. Smatra i da bi trebalo povećati i efikasnost naplate poreza na tržištu nekretnina (kapitalne dobitke i rente), kao i u ostalim segmentima poreznog sustava.
Na prihodnoj strani proračuna, smatra Grčić, PDV, socijalni doprinosi i porez na dobit ključ su uspjeha u fiskalnoj stabilizaciji na srednji rok, a preduvjet za rast tih prihoda su gospodarski rast, novo zapošljavanje i rast produktivnosti.
Zato su nužne, rekao je Grčić, proaktivne mjere, i to već u proračunu za 2011. godinu: aktivna politika zapošljavanja (subvencije za nova radna mjesta), porezne olakšice i poticaji za investitore (izmjene u sustavu oporezivanja dobiti - poticaji reinvestiranju dobiti) te prioritetni projekti u infrastrukturi i jačanju konkurentnosti te integriranje EU sredstava u (su)financiranje.
Grčić je, uz ostalo, ocijenio da su glavni problemi predugo odgađanje reformi koje bi stvorile prostor za racionalizaciju javnih rashoda pa je 2010. praktično još jedna ‘izgubljena’ godina u reformskom smislu.
Rekao je da zato u takvoj situaciji smatraju da fiskalnu konsolidaciju treba provesti jasnim planom konsolidacije do 2013. godine spuštanjem proračunskog deficita ispod tri posto, primarnog deficita na nulu te smanjenje udjela javnog duga u BDP-u. (Hina)
