Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u ponedjeljak se u sklopu dvodnevnog posjeta Švicarskoj susrela s predsjednikom te države Uelijem Mauererom, s kojim se usuglasila kako će raditi na izjednačavanju statusa hrvatskih radnika u Švicarskoj s ostalim državljanima zemalja članica Europske unije.

Galerija


Švicarska ima Sporazum o slobodnom kretanju ljudi od 1. lipnja 2002. potpisan s tadašnjih 15 zemalja EU-a, a koji se svakim proširenjem izmjenjuje protokolom.

Ta je zemlja tako imala obvezu potpisati taj protokol kada se Hrvatska pridružila EU-u 2013., no odbila je to učiniti nakon referenduma 2014. na kojem su Švicarci glasali za uvođenje kvota radnicima iz Europske unije.

Bern je konačno u prosincu 2016. donio odluku o ratifikaciji Protokola III kojim se sporazum o slobodi kretanja između Švicarske i Europske unije proširio i na hrvatske državljane, a stupio je na snagu 1. siječnja 2017.

"Ono što smo predložili, s obzirom da je Švicarska uvela i prijelazno razdoblje 2+3+3+2 godine, jest da se tri i pol godine koliko je trajala ratifikacija Protokola III (od ulaska Hrvatske u EU) uračunaju i oduzmu od tog razdoblja", rekla je Grabar-Kitarović nakon susreta s Maurerom u Bernu u kojem boravi u sklopu svoga dvodnevnog posjeta Švicarskoj.

Predsjednica je istaknula da, kad bi se uračunala sva prijelazna razdoblja, tek bi 2027. bilo omogućeno hrvatskim državljanima da nesmetano rade u Švicarskoj. No osim smanjenja tog roka za tri i pol godine, može se odustati i od novog produženja.

"Kao što je sam predsjednik rekao, hrvatski iseljenici iznimno se dobro integriraju u švicarsko društvo. Nema nikakvih problema i oni ne izazivaju one osjećaje koje poneki švicarski građani imaju prema imigraciji", rekla je predsjednica.

Radnici (Foto: Dnevnik.hr) - 1 Oporba kaže da je povećanje kvota za uvoz radnika vatrogasna mjera: ''Stvari su vrlo jednostavne, ali nema hrabrosti''

Švicarke izlaze na ulice (Foto: AFP) Švicarke izlaze na ulicu tražeći jednake plaće: Ostavite kućanske poslove

Naime, švicarski građani na referendumu u veljači 2014. su s 50,3 posto odlučili podržati restrikciju imigracije.

Inozemni državljani trenutačno čine 25 posto stanovništva te zemlje. Hrvati čine 2,2 posto njezina stanovništva, s oko 31 tisuća građana. Ako se tome pribroje i stanovnici s dvojnim državljanstvom, ta brojka raste na između 70 i 80 tisuća.

"Iako je moja demografska politika poznata, da želim da ljudi ostaju u Hrvatskoj i da se u nju vraćaju, kao predsjednica moram zastupati jednakost svih državljana. Uostalom, mobilnost je dobra – ja se nadam da će se ljudi koji ovdje žive vraćati u Hrvatsku i prenositi znanja i iskustva iz ovog uređenog društva", kazala je Grabar-Kitarović.

''U Švicarskoj postoje velike simpatije prema Hrvatskoj''

Sam Maurer, koji nema ovlasti samostalno donositi odluke o imigraciji, obećao je skori posjet Hrvatskoj, na kojem će se ponovno razgovarati o pitanju jednakopravnosti hrvatskih radnika.

Mandat švicarskog predsjednika traje godinu dana, a tijekom svog mandata se smatra "prvim među jednakima". Za razliku od drugih država, u Švicarskoj na čelu države nikad nije pojedinac.

Državu zajednički vodi Federalno vijeće, sedmeročlano tijelo koje imenuje dvodomni parlament.

Maurer je najdugovječniji član Vijeća, u njemu je od 2009., a predsjednik je već bio 2013. godine. Dolazi iz konzervativne stranke koja je i sama dio popularnosti izgradila na protivljenju imigraciji.

No u ponedjeljak je istaknuo kako u Švicarskoj postoje velike simpatije prema Hrvatskoj.

Rekao je i kako će Hrvatska Švicarsku moći podržati tijekom svog predsjedanja Europskom unijom u prvoj polovici iduće godine jer Bern još uvijek nije zaključio Sporazum o institucionalnom okviru, zbog čega će "zamoliti Zagreb za pomoć".

Time je ugrožen i švicarski financijski doprinos namijenjen smanjenju gospodarskih i socijalnih razlika u određenim državama članicama.

"Obzirom da dio država članica EU-a ne želi priznati ekvivalente švicarskih burzi na europskom tržištu ne može se potpisati okvirni sporazum o suradnji, što Švicarska postavlja kao preduvjet za odobrenje druge tranše pomoći državama članicama, kao što je Hrvatska, kojima je kohezija i dalje iznimno bitna", rekla je Grabar-Kitarović.

Hrvatska predsjednica u posjetu Švicarskoj (Foto: Ured Predsjednice)
Hrvatska predsjednica u posjeti Švicarskoj (Foto: Ured Predsjednice)

"Nama je ta pomoć važna jer je Švicarska dosad ulagala u razminiranje u Hrvatskoj, posebno šumskog područja, ali i u rehabilitaciju žrtava nagaznih mina, kao i u neka druga područja koja su iznimno bitna za razvoj hrvatske države".

Dvoje predsjednika razgovaralo je i o jačanju gospodarske suradnje, kao i o obrazovanju, turizmu i transferu znanja.

Robna razmjena između dvije države prošle je godine iznosila 352 milijuna eura, a Hrvatska je 2018. zabilježila rast izvoza u Švicarsku od 14 posto u odnosu na godinu prije. Raste i broj noćenja švicarskih turista u RH, 2018. ih je bilo 276 tisuća, 5 posto više nego 2017. godine.

Grabar-Kitarović se poslije susreta s Mauerom sastala i s predsjednicom švicarskog parlamenta Marinom Guscetti Corrobio, a u poslijepodnevnim satima će se se susresti s voditeljima Hrvatske katoličke misije, iseljeništvom i hrvatskim udrugama u Švicarskoj.

Drugog dana posjeta boravit će u Züichu gdje će posjetiti Tehnološko sveučilište (ETH) i susresti se s hrvatskim profesorima, istraživačima i studentima.

Na Europskom institutu Sveučilišta u Zürichu održat će predavanje na temu „Europa - izazovi u sve kompleksnijem svijetu“, a posjet Švicarskoj završit će susretom s predstavnicima švicarskog poslovnog sektora i Gospodarske komore Švicarske – srednja Europa. (Hina)

Dan nakon nevremena zbraja se šteta: U Zadru vjetar puhao brzinom većom od 100 km/h, službe imaju pune ruke posla