Radnici (Foto: Dnevnik.hr) - 1
Radnici (Foto: Dnevnik.hr) - 1

Oporbene stranke u Saboru ocijenile su u srijedu da novo odobravanje kvote uvoza radne snage predstavlja vatrogasnu mjeru umjesto da Vlada donese sistemsko, dugoročno rješenje.


SDP-ov Branko Grčić upozorio je na to da je u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina oko 500 tisuća ljudi izašlo iz radnog kontingenta aktivnih stanovnika, što prirodnim odljevom, što zbog činjenice da su mnogi potražili sreću izvan Hrvatske.

Vezani članci SDP, zgrada (Foto: Igor Šoban/PIXSELL) SDP-ovci na sto muka: Žele li glasati protiv Dubravke Šuice, morat će biti i protiv svojih socijalista Slika nije dostupna Stroža pravila prije EU izbora provode se u djelo: Facebook SDP-u skinuo oglas, IDS dobio upozorenje

"Sada smo u situaciji u kojoj jesmo i ni tih 67 tisuća stranih radnika nije bilo dovoljno i jednostavno treba otvoriti pipu i dopustiti da se uveze dodatni kontingent radne snage. Je li dobar ovaj model u ovom trenutku nitko ne zna, pa ni Vlada. To govori da nam treba sistemsko, dugoročno rješenje i na Vladi je da takvo rješenje ponudi jer je očigledno da se demografski problemi u Hrvatskoj dugoročno neće riješiti preko noći“, smatra Grčić.

Po njemu, dugoročno rješenje bi bila dodatna liberalizacija, da se ne mučimo više s kvotama jer je kvotni sustav očigledno prevladan i ne može egzaktno utvrditi potrebe koje Hrvatska ima. Uz dodatnu liberalizaciju treba utvrditi vrlo jasna imigracijska pravila, što se posebno odnosi prema trećim zemljama, dodaje.

"Činjenica da je više od sto tisuća ljudi na Zavodu za zapošljavanje govori o obrazovnom problemu Hrvatske. Ponuda radne snage u smislu kvalifikacije nije sukladna onome što se na tržištu rada traži, a za to postoje mjere poput cjeloživotnog obrazovanja, prekvalifikacije, dokvalifikacije i prilagodbe onome što tržište u traži“, predlaže Grčić.

Vidi i opasnost u tome što 70 posto poslodavaca radnu snagu odmah traži izvan granica jer to ide za tim da se radnike nađe u zemljama gdje je rad mnogo jeftiniji nego u Hrvatskoj i da se na taj način izvrši pritisak na smanjenje plaća u Hrvatskoj, o čemu Vlada mora voditi računa kako se to ne bi dogodilo.

"Vladi su na raspolaganju instrumenti kojima i dalje treba ići proaktivno u smislu povećanja plaća da bi se ponajprije zadržalo naše ljude jer u Hrvatskoj i dalje imamo vrlo nisku stopu zaposlenosti mladih ljudi, onih koji izlaze iz sustava obrazovanja, i tu je opasnost da upravo taj najproduktivniji i najperspektivniji dio radne snage napusti Hrvatsku", rekao je Grčić.

Grmoja: Tržište je dvosmjerno

Drži da treba potaknuti rast plaća, za što SDP već godinu dana nudi rješenja koja su se sada, kada je kriza na vrhuncu, počela hvatati u javnosti, pa i Vlada razmišlja da bi mogla ići u smjeru daljnjeg poreznog i drugih rasterećenja plaća.

Mostov Nikola Grmoja smatra da su stvari vrlo jednostavne, ali za njih nema hrabrosti. "Treba prvo država rezati javnu potrošnju, smanjiti troškove države, broj zaposlenih u javnoj upravi, smanjiti broj gradova i općina, ukinuti županije, a onda s tim novcem rasteretiti poduzetnike, smanjiti poreznu presiju, omogućiti im da povećaju plaće, da ljudi imaju pristojne plaće za život", rekao je Grmoja.

''Tržište je dvosmjerno'', dodao je Grmoja. S jedne strane, i poslodavci moraju ponuditi bolje uvjete, ali to će moći tek kad država napravi ove korake, i onda zaposliti sve ove ljude koji su na burzi za pristojne plaće u Hrvatskoj. A ako nema radne snage, onda se ide u povećanje kvota.

Razlog zbog kojega poslodavci odmah traže radnike u inozemstvu vidi u tome što ljudi u Hrvatskoj za plaće koje se nude ne žele raditi, a jedan dio možda uopće ne želi raditi, ali misli da se plaće mogu povećati ako se naprave preduvjeti o kojima je govorio, ali za njih nema dovoljno hrabrosti.

"Jedina politička opcija koja je nastojala provesti reformu javne uprave jest Most, ali vidjeli smo kako je to sve završilo. Oni na to nisu spremni“, dodao je.

Grmoja je mišljenja da je odluka o kvotama donesena u lipnju jer su vjerojatno ljudi koji rade u turizmu bili pritisnuti, nisu imali dovoljno radne snage pa se išlo u ovom smjeru, ali to nije dugoročna politika.

Hrelja: Radi se o vatrogasnoj mjeri

HSU-ov Silvano Hrelja također misli da je riječ o vatrogasnoj mjeri jer s analizom onoga što imamo od upotrebljive radne snage na zavodima za zapošljavanje i onoga što treba našem gospodarstvu ne treba se baviti u šestom mjesecu, nego je to cjelogodišnji problem. Ako treba obučavati ili prekvalificirati radnike, onda s time treba početi u studenom ili prosincu, a ne u lipnju za srpanj.

Na pitanje bi li bilo bolje da se angažira umirovljenike umjesto stranaca, Hrelja kaže da je ministar Pavić, da je htio malo slušati, mogao napraviti mnogo bolje izmjene zakona o mirovinskom osiguranju kod rada umirovljenika.

Ocijenio je da su u ovakvom sustavu umirovljenici totalno demotivirani da prihvate bilo kakav posao. (Hina)

Otkrivena još jedna kuća ministra Kuščevića koja nije upisana u registar: ''Istina je, napravio sam propust''