Vlada je ovaj zakon hvalila na sva usta, na terenu vlada kaos, no rješenje zvuči pomalo nevjerojatno

Galerija 1 1 1 1

Pročitajte i ovo Sjednica Sabora Petrov napao Vladu i Plenkovića: "Tko piše hrvatsko-ugarsku nagodbu? Ako su Mađaroni zavladali Hrvatskom, za koga radi Vlada?" Hrvatski apsurd Kako je to moguće? Sirevi im u svijet odlaze po priznanja, a djeca trbuhom za kruhom

tri vijesti o kojima se priča Najavio pravnu borbu Nekad uspješni poduzetnik, danas deložiran iz stana: "Sve su mi oduzeli. Dug je najedanput narastao" Nakon napada Ne može se zaustaviti širenje radijacije: Teško oštećena nuklearka Černobil Policija na nogama VIDEO Strava u susjedstvu: U obiteljskoj kući pronađena tri tijela, otkriveno što su policajci zatekli pored mlađeg muškaraca

Iako je kao stočar imao prednost na natječaju, Rade Vidić iz Baranje ostao je bez državne zemlje. "Na našem natječaju sam izgubio sve što smo radili 16 godina - poljoprivredno zemljište državno, 62 hektara", kazao je Vidić.

Provedba Zakona o poljoprivrednom zemljištu zapinje u cijeloj zemlji. "Prioritet je vrlo dobar, ali kada vi sada taj prioritet spuštate na lokalnu samoupravu, onda se po svakom subjektu, po svakom stočaru, ograničava dodjela poljoprivrednog zemljišta na od 25 do 50 hektara po subjektu", objašnjava Darko Celovec iz Udruge Baby beef.

Drugim riječima, stočari ne dobivaju ono što im jamči zakon. Takav je slučaj i s uzgajivačima autohtonih buša iz Gospića. "Ako vi imate potrebu za 100 hektara zemljišta, prema broju umjetnih grla i svemu, a ograničeni ste na 50, znači dolazimo opet do rascjepkane zemlje, tako što ćete dobiti 50 hektara na jednom mjestu, a na drugom natječaju ćete dobiti na drugom mjestu 50 hektara", kazao je Marko Živković iz Udruge uzgajivača buša.

Statistika poražavajuća

I statistika je poražavajuća. Od 430 programa u dvije godine suglasnost je dobilo njih 259. Doneseno je tek 10 odluka o zakupu, od čega su dozvolu dobile samo dvije. Ministrica poljoprivrede Marija Vučković najavljuje izmjenu zakona.

"Ono što je naš temeljni razlog je da smo prepoznali jedan dio administrativnih opterećenja koje treba iz maknuti. Pokušat ćemo taj zakon učiniti bržim, provedivijim", kazala je Vučković.

Pregovarači poručuju - kozmetičke promjene neće pomoći. "Treba ili donijeti potpuno novi zakon suštinski jer se vidjelo da ovakav zakon ne može funkcionirati pa čak i uz kozmetičke izmjene, ili da idemo na ono za što se mi zalažemo, a to je privatizacija", smatra prof.dr.sc. Vladimir Margeta iz Udruge OPG-a Hrvatske Život. "Ne raditi dopunu, nego čak idemo u generalnu izmjenu zakona, dignuti ga na županijsku razinu", dodaje Petar Pranjić iz Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore.

"Zakon nije dobar i treba ga mijenjati"

Ekipa Dnevnika Nove TV posjetila je Piškorevce kraj Đakova i provjerila može li se u ovakvim uvjetima razvijati poljoprivreda. Naime, silni se milijuni ulažu u selo i poljoprivredu, a zapravo nije riješeno ono najosnovnije - zemlja.

Gost Dnevnika Nove TV bio je Matija Brlošić član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore.

Rekli ste da gradimo kuću bez temelja?

Gradimo kuću gotovo svake četiri godine, a zemljište nismo riješili. Zemljište je temelj onoga što pokušavamo izgraditi. Vjetar dođe i poruši i tako već 15 ili 16 puta radimo iznova.

Nemoguće je raditi poljoprivredu ako nismo osnovni resurs - zemljište, riješili, dali poljoprivrednicima dugoročno na 50 ili više godina. Naš stav je definitivno da to zemljište treba prodati i da to treba dati obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Kako je moguće da nam treba 19 verzija zakona? Kako su to riješile druge zemlje?

25 i više godina mi to zemljište radimo, jako puno zakona, nedobrih zakona je doneseno i nije se moglo napraviti. Očito da država doista loše gospodari s državnim poljoprivrednim zemljištem i, ponavljam, treba ga prodati, treba ga dati u vlasništvo poljoprivrednicima uz pravo prvokupa države ako taj poljoprivrednik želi to prodati.

Vjerujemo da ćemo od tog trenutka daleko bolje moći gospodariti tim zemljištem, investirati u to zemljište i proizvoditi daleko više poljoprivrednih proizvoda nego što to sada radimo.

Danas su mi mnogi rekli da ih je strah javno govoriti, jer se boje natječaja, je li problem i to što se dodjela vratila na lokalnu razinu?

Ljudi se boje. Zakon, ovaj zadnji koji je donesen, apsolutno je pravnu nesigurnost uveo među nas poljoprivrednike. Prvi puta je izjednačio obiteljska gospodarstva i pravne subjekte.

Pravni subjekti su svoje zemljište dugoročno riješili, sve ono zemljište koje je ostalo slobodno treba biti dano OPG-ima. No, ovaj zakon kaže da i pravne osobe mogu ići u to.

Dakle, problem su mikro i mala poduzeća, veliki problem ovog zakona. Do sada u svim zakonima posjednik je imao prednost i moraju imati prednost. Ovaj zakon ga eliminira u prioritetima i pri tome revalorizacija koja kaže - 'danas ćete platiti jedan iznos, za pet godina to može biti duplo ili triput više'.

Doista, na ovakav način raspolagati s državnim poljoprivrednim zemljištem, bez obzira ako ga i dobijemo, će biti gotovo nemoguće. Zakon nije dobar, on mora ići u izmjenu. Ministrica tvrdi da će to biti kozmetički malo, mi se ne slažemo, taj zakon treba mijenjati i posjednik treba dobiti tu zemlju.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr