Po spermu u Austriju i Češku

Novi list navodi kako svi parovi koji ne mogu prirodnim putem začeti dijete zbog partnerovog steriliteta, po 'reproduktivni materijal' moraju ići u inozemstvo, uglavnom u Austriju i Češku i plaćati iznimno veliki račun, dok oni koji si to ne mogu priuštiti ostaju u Hrvatskoj, na podugačkoj listi čekanja. Čekanje će potrajati dok Hrvatska  ne dobije Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji.

Pročitajte i ovo Pitanje budućnosti Istok Hrvatske dobiva novi KBC: Pogledajte kako će izgledati strateški megaprojekt izmjene zakona Petrov o aferi mikroskop: "Vlada svjesno dopušta korupciju u zdravstvu"

Novi list iz Petrove bolnice saznaje kako su spermu donora prestali uzimati prije dvije godine, kad su 'banku' i zatvorili, iz razloga što je bolnicu u to vrijeme 'drmala' afera sa krađom jajnih stanica, ali prvenstveno zato što Hrvatska uopće nema zakonske regulative koja bi pitanje medicinski potpomognute oplodnje općenito regulirala.

Navodi se kako u bankama zamrzavaju tek spermu muškaraca oboljelih od malignih bolesti koji nemaju potomstvo i kojima će terapija oštetiti plodnost.

Prijedlog Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji prošao je, prije dvije godine, čitanje u Vladi i dospio u Sabor, no iz njega je vrlo brzo i prilično neargumentirano vraćen na 'doradu'. Službeni razlog povlačenja bila je navodna dorada, no zapravo se zakonu usprotivila Crkva, koja je protiv bilo kakve umjetne oplodnje. Prijedlog zakona bio je, naime, prilično liberalan i svakako bi riješio situacije slične ovima, kad parovi moraju u inozemstvo jer se, što je svuda u svijetu normalno, u Hrvatskoj ne uzima sperma donora.

Zakon je, između ostalog, predviđao da umjetnu oplodnju koriste osobe koje žive u braku ili izvanbračnoj zajednici, ali i žene koje žive same, ukoliko dobiju odobrenje povjerenstva za medicinski potpomognutu oplodnju. Mogućnosti da na umjetnu oplodnju idu žene koje žive u istospolnim zajednicama, nije bilo.

Danas, čak i kad bi bilo sperme donora, žene bez partnera uopće ne mogu na umjetnu oplodnju budući da jedini zakon po kojem se postupci oplodnje rade datira iz 1978. godine i kaže da žena može primiti sjeme drugog muškarca, donora, samo ukoliko za to dobije 'muževljev pristanak'. Žene bez partnera koje su do sada tražile umjetnu oplodnju su, stoga, bile su odbijene, uglavnom uz napomenu da je zakon u njihovom slučaju nedorečen.

Nevladine udruge koje se bave ovim pitanjima, smatraju da je trenutačno bolje ne forsirati novi zakon jer je Ministarstvo zdravstva naklonjeno talijanskom modelu koji zabranjuje umjetnu opodnju.

Ministar zdravstva je nedavno rekao, 'Hrvatska bi u pogledu zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji trebala, zbog svoje tradicije i kulturološkog nasljeđa, biti naklonjena talijanskom modelu'.

Na pitanje hoće li žena koja nema partnera, odnosno ima partnericu, imati pravo na izvantjelesno začeće, ministar je odgovorio da 'obitelj mora biti temelj jer je pravo djeteta da ima oba roditelja'.