U trenutku kada je dopunsko zdravstveno osiguranje poskupjelo, a liste čekanja za pojedine dijagnostičko-terapijske postupke premašuju 200 dana, a nerijetko i godinu, građani su sve češće primorani okretati se privatnom zdravstvenom sustavu. Upravo u takvom kontekstu Ministarstvo zdravstva najavljivalo je promjene oko dvojnog rada liječnika, no umjesto zakonskog rješenja donesena je uredba - odnosno uputa ravnateljima.
Donosi Provjereno
Majku dočekao prizor iz najgore noćne more: "Podigla sam joj glavu, primila sam je, izvadila sam je sama iz kade"
opasni uvjeti
FOTO Kaos u Slavoniji, KBC pun pacijenata! Prevrnuo se stroj za posipanje soli: "Ne izlazite iz domova"
Javite se
Znate li tko je ovo? Policija ga traži zbog krađe, moli za pomoć
Kritičari upozoravaju da uredba nema pravnu snagu te da se radi tek o PR potezu. Ravnatelji zdravstvenih ustanova dobili su zadatak provjeravati podatke o izvršenju i listama čekanja, dok pacijenti i dalje čekaju - i pitanje je hoće li dočekati funkcionalno javno zdravstvo.
Provjereno: Dvojni rad - 4
Foto:
Provjereno
Provjereno: Dvojni rad - 2
Foto:
Provjereno
Ograničenja dvojnog rada
Dostupnost javnog zdravstva, u koje svi uplaćujemo, za mnoge je postala nedostižno pravo. Liste čekanja često premašuju medicinski opravdano vrijeme, a privatni zdravstveni sektor istodobno snažno raste. Ministarstvo zdravstva stoga je odlučilo ograničiti dvojni rad liječnika prema kriterijima izvršenja i duljine listi čekanja.
"Osnovni kriterij je izvršenje, a drugi jednako važan, tako da nije drugi, ali jednako važan, je lista čekanja u zdravstvenoj ustanovi", rekla je ministrica zdravstva Irena Hrstić.
Strukovne organizacije, međutim, upozoravaju da takav pristup neće smanjiti liste čekanja, nego bi mogao imati suprotan učinak.
"Mi smo mišljenja da ova uputa u dvojenom radu čak može doći do povećanja liste čekanja ako će biti smanjena dostupnost zdravstvene zaštite", rekao je Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore.
Provjereno: Dvojni rad - 3
Foto:
Provjereno
Provjereno: Dvojni rad - 5
Foto:
Provjereno
Jesu li liječnici preopterećeni?
Liste čekanja pritom otvaraju dva suprotna pitanja - rade li liječnici nedovoljno u javnom sustavu ili su preopterećeni.
"Oko 3 milijuna prekovremenih sati ukupno liječnici imaju u Hrvatskoj. Dakle, ako imate toliko prekovremenih sati, onda u istinu ne bi mogli raditi dodatno i prekovremeno. Naime, ako vi korektno radite svih 8 sati i opterećeni ste maksimalno teško, onda u nekim popodnevnim satima još dodatno raditi taj isti posao. No, naravno, to je individualna stvar", rekao je mr. Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske.
Iako službene statistike nema, Ministarstvo zdravstva i Hrvatska liječnička komora procjenjuju da oko 20 posto liječnika radi dvojno. Umjesto najavljivanog pravilnika, na kraju je donesena tek uputa ravnateljima.
"Ona je neobvezujuća za ravnatelje", kaže novinarka Nataša Škaričić.
Škaričić godinama prati zdravstveni sustav i upozorava da se dvojni rad ne može pravno regulirati uredbom. Nedavno je pisala o slučaju liječnika iz KBC-a koji operira u čak četiri privatne klinike – dok pacijenti u javnom sustavu na istu operaciju čekaju godinu dana, a privatno je obavljaju u roku od nekoliko dana.
Slične probleme imala je i Slovenija. Početkom prošle godine ondje je donesen zakon o zabrani dvojnog rada liječnika. Iako je dvojni rad prakticiralo svega oko osam posto liječnika, javnost je snažno poduprla zabranu.
"Javnost se žalila da u javnom sektoru, radi vlastitih interesa u privatnom sektoru, stvaraju redove čekanja, šalju ljude, a prema lokalnoj poslovici, čekat ćete, ne znam, godinu, dvije godine, ali možete doći u privatnu praksu poslijepodne i bit ćete na redu za tjedan dana", rekao je Matija Drmota, pravni savjetnik slovenskog Saveza samostalnih sindikata Slovenije.
Zakon je stupio na snagu, no Ustavni sud kasnije je srušio njegove ključne dijelove, ocijenivši da je zabrana potrebna, ali da ne može na takav način ograničavati pravo na rad. Slovenska vlada sada ima godinu dana za doradu zakona.
Utjecaj liječničkog lobija u takvim odlukama vidi i Nataša Škaričić.
"To je jedna praksa koju treba razmotriti s ideološke, prvo s ideološkog aspekta, a druga razina je razina sukoba interesa, dakle, koji je evidentan kroz praksu dvojnog rada. I treće je konačno uništavanje javnog zdravstva. Mi danas imamo situaciju u kojoj većina nas uopće ne računa više na javno zdravstvo", kaže Škaričić.
I Udruga poslodavaca u zdravstvu smatra da dvojni rad treba jasnije urediti.
"Dakle, HZZO ne bi smio ugovarati usluge sa onim privatnim zdravstvenim ustanovama koji koriste liječnike iz javnog sektora. Jednostavno, ne možeš dva puta plaćati istog čovjeka. Dakle, ne možeš popodne platiti nekoga da ti riješi onaj problem koji je dopodne napravio", rekao je Jurković.
Umjesto toga, dvojni rad sada se regulira neobvezujućim aktom koji ovisi o duljini listi čekanja. Ako su duže od 120 dana, nitko ne može dobiti dozvolu za dvojni rad. Ako su između 91 i 120 dana, dozvolu može dobiti 25 posto radnika, između 61 i 90 dana 50 posto, između 31 i 60 dana 75 posto, a ako su kraće od 30 dana – svi.
Liječnička komora, pak, tvrdi da problem nije u dodatnom radu samom po sebi.
"On može primjerice se jednom mjesečno ili jednom u dva mjeseca raditi u nekoj poliklinici. Dakle, ne mora to biti i nije sigurno svaki dan. Ono što treba reći je da ako postoje primjeri ili ako postoje sumnja na zlouporabu da se treba javiti bilo inspekciji ministarstva zdravstva, liječničkoj komori, bilo ravnateljima odnosno odgovornim osobama u tim institucijama i trebamo sankcionirati", rekao je Luetić.
U nekim europskim zemljama, poput Italije, liječnici koji žele imati privatnu praksu moraju napustiti javni sustav, ili privatne usluge pružaju unutar bolnica, uz dijeljenje prihoda s ustanovom. Većina europskih zemalja ne zabranjuje dvojni rad, ali ga jasno i strogo regulira – kako bi zaštitila javno zdravstvo.
"Većina nas, običnih smrtnika, ima u svojim radnim ugovorima zabranu rada za drugog poslodavca. To je, na primjer, isto jedna priča po kojoj se vidi da liječnici sebe smatraju izuzetim i cehom iznad zakona. Dakle, oni uopće ne shvaćaju da bi bilo normalno da i u njihovim ugovorima radi takva klauzula", kaže Škaričić.
Sve o ovoj temi pogledajte u videoprilogu reporterke Provjerenog Eme Branice.