Otvaranja podataka javnog sektora u Hrvatskoj i njihovo ponovno korištenje za stvaranje dodatne vrijednosti ima ogroman gospodarski i društveni potencijal, naglasila je na okruglom stolu u Sveučilišnom računskom centru u Zagrebu Povjerenica za informiranje Anamarija Musa.
Kazala je da javna uprava ima puno podataka u svojim bazama koji se mogu iskorititi za stvaranje dodanih vrijednosti, primjerice aplikacija, ali da je za njihovo otvaranje najvažnija politička volja . "Potreban je sustavan i strateški pristup, potaknuti javna tijela da objavljuju podatke, da podaci budu u odgovarajućim formatima i da se objavljuju brzo i efikasno", rekla je Musa, dodavši da postoje velike mogućnosti financiranja takvih projekata kroz EU fondove.
Kao dobar primjer iz Europe izdvojila je aplikaciju za nekretnine koja se koristi u Italiji, Španjolskoj i Portugalu i od koje bi Hrvatska kao turistička zemlja mogla imati velike koristi, a koja sadrži sve podatke vezane za nekretnine, od okoliša, susjedstva, prometa i ostalih parametara korisnih svima onima koji prodaju i kupuju nekretnine.
Najveći problem kod otvaranja podataka, smatra Musa, u stavu je tijela javne vlasti, ali i shvaćanju građana da s tim podacima mogu proizvesti dodanu vrijednost.
Musa nije željela komentirati slučaj traženja informacija od Fakulteta političkih znanosti o studiranju predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, ustvrdivđši da svako tijelo ima svoje granice i nadležnosti.
Ministar uprave Ivan Kovačić podržao je otvaranje podataka javnog sektora. Smatra da bi se tako trebali javno objavljivati svi završni radovi u sustavu obrazovanju, poput doktorata i magisterija, ali i podaci o trošenju javnoga novca. "Ukoliko su svi podaci javni može se vidjeti kako jedinice lokalne i regionalne samouprave ili javna poduzeća troše javni novac", kazao je.
Pomoćnik ministra uprave Bernard Gršić kazao je da se na hrvatskom portalu otvorenih podataka data.org.hr nalazi 325 skupova podataka od 63 izdavača, što je, tvrdi, malo u odnosu na veliki potencijal. Zato je važno, ističe, educirati i poticati javna tijela da javno objavljuju podatke, educirati korisnike da traže podatke, te uključivati nove izdavače.
"Gospodarsko bi profitiralio od lakšeg pristupa podacima uz 186 milijuna eura do 2020. kroz direktan rast tržišta, 1000 novih radnih mjesta, uštede javnog sektora od oko 5 milijuna eura , ali i poboljšanje učnkovitosti javne uprave", istaknuo je Gršić.
Wendy Carrara iz Europskog portala otvorenih podataka naglasila je da je Hrvataka napravila veliki napredak u području otvorenosti podataka u protekle četiri godine, ali da joj nedostaje strategija otvorenih podataka.
Okrugli stol o otvorenim podacima organizirali su Hrvatska udruga za otvorene sustave i internet i njezina ekspertna skupina Programiraj za Hrvatsku, te Povjerenica za informiranje, uz partnerstvo udruge GONG i Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu. (Hina)
