Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Pisanice su duboko ukorijenjene u hrvatskoj tradiciji. Bojanje jaja na današnjem području Hrvatske bilo je prisutno i prije prelaska ovdašnjih ljudi na kršćanstvo. Mnogi se običaji poštuju i danas.


Vaše fotografije dok radite pisanice šaljite nam na moj.report@novatv.hr, a mi ćemo najbolje objaviti.

U većini rječnika, pisanica u osnovnom značenju ima izrazito kratku definiciju - 'šareno uskršnje jaje'. No, iza tog sažetog opisa krije se nešto opširnija priča, koja seže u duboku povijest, u doba kada kršćanstvo na današnjem području Hrvatske još nije bilo prihvaćeno.

U razgovoru za Dnevnik.hr Josip Barlek iz zagrebačkog Etnografskog muzeja napominje da su jaja bojali mnogi europski narodi - stari Germani, Nordijci, Slaveni i ostali. Na području današnje Hrvatske prvu tradiciju pisanica možemo pratiti još u starohrvatskim grobovima, u razdoblju prije 9. stoljeća, kada ljudi na ovim prostorima još nisu prihvatili kršćanstvo.

'Bojanje pisanica je predkršćanski element koji kasnije preuzimaju kršćani', kaže nam Barlek.

Različiti izrazi diljem Hrvatske

Diljem Hrvatske za pisanice se koriste razni nazivi. Izraz pisanica, koji se najčešće koristi i u standardnom jeziku, uobičajen je u nekoliko varijacija i u lokalnim govorima sjeverozapadne i središnje Hrvatske. Ova je riječ izvedenica iz glagola pisati, koji korijen vuče iz staroslavenskog jezika gdje je imao i značenje 'slikati' tako da se pisanice može nazvati i oslikanim jajima.

U Dubrovačkom se primorju najčešće može čuti izraz 'pengana' ili 'napengana' jaja. U latinskom jeziku glagol pingere između ostalog znači - bojiti ili premazivati. To premazivanje se prvenstveno odnosi na tehniku ukrašavanja voskom.

I Mavro Vetranović pisao o pisanicama

U slučaju kad se jaja ne premazuju voskom, već se samo boje, tada se na dubrovačkom području mogu čuti razni izrazi povezani s nijansom boje. Tako su jaja obojana u crveno - broće jaja (broć - biljka iz čijeg se korijena dobiva crvena boja).

O ovome je još u 16. stoljeću pisao i dubrovački pjesnik Mavro Vetranović: '...i broća se još nahodi/u što žene jaja maste/uskrsenje kad prihodi'.

U Slavoniji, Baranji i Lici spominju se šarena ili šarana jaja, a ponegdje na istoku Slavonije može se čuti i izraz 'svilopis'. U Međimurju se pak može čuti izraz 'luge' ili 'lugana' jaja, što se odnosi na lužinu od pepela, odnosno čađu kojom su jaja premazivana.

Svaka boja je simbol nečega

Premda se i danas za bojanje znaju koristiti prirodne, ipak je najčešća uporaba umjetnih boja.

Svaka boja ima neko značenje - crvena može simbolizirati Kristovu muku, bijela čistoću, plava istinu, zelena plodnost itd. Simboli mogu znatno varirati u različitim regijama.

Pisanice i Uskrs

Kada je riječ o povezanosti jaja s najvećim kršćanskim blagdanom Uskrsom, cijela se priča zapravo može svesti na novi život i vjerovanje da je Isus Krist uskrsnućem iz mrtvih započeo vječni život.

Zabilježen je i niz običaja u različitim krajevima Hrvatske, poput tucanja ili darivanja pisanica. Darivanje je uvijek nosilo posebnu simboliku - tako bi momak darivao djevojku, baka svoju unučad ili majka svoju djecu. Na pisanicama su nerijetko napisane prigodne poruke.

Josip Barlek ističe običaj s područja Dubrovnika. 'Najviše se pisanica darivalo u dubrovačkom kraju kada je mlada nevjesta morala napraviti 50 pisanica koje je dijelila obitelji i prijateljima.'

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook