Piloti i zapovjednici nekadašnje JNA, okrivljeni u Hrvatskoj za raketiranje Banskih dvora 1991. godine, pozvani su po zamolbi hrvatskog pravosuđa na saslušanje pred Posebnim odjelom za ratne zločline Višeg suda u Beogradu, ali nisu dali iskaze, pozivajući se na činjenicu da nisu oslobođeni čuvanja vojne tajne, potvrdio je Hini odvjetnik okrivljenih Dušan Bratić.
„Svi su se pozvali na obvezu čuvanja vojne tajne jer su u vrijeme djela koje im se stavlja na teret bili visoki dužnosnici tadašnje JNA ili su kao časnici bili obvezani prisegom“, rekao je za Hinu odvjetnik Dušan Bratić o saslušanju odražnom prošlog tjedna.
Vezani članci
General koji je naredio napad na Banske dvore: "Bila je oružana pobuna, a zna se kako se s pobunjenicima postupa"
Rekonstrukcija Mislava Bage: Gdje je u trenutku raketiranja Banskih dvora bio predsjednik Franjo Tuđman?
Odvjetnik okrivljenih istodobno oštro zamjera postupajućem sucu da se prema njegovim branjenicima ponašao protivno odredbama Zakona o kaznenom postupku (ZKP), „grubo kršeći njihovo ustavom i zakonom zajamčeno pravo na obranu“.
Po zamolbi Hrvatske, temeljem zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći i bilateralnim sporazumima Srbije i Hrvatske, na poziv suda na saslušanje su došli general Ljubimir Bajić, nekadašnji zapovjednik 5, korpusa RV i PZO tadašnje JNA, te pukovnici Slobodan Jeremić, Ðuro Miličević, Ratko Dopuđa i Čedo Knežević.
U ovom predmetu je okrivljen je i pilot Davor Lukić, ali je nedostupan i srpskom i hrvatskom pravosuđu obzirom na to da ima poznatu adresu u Johanesburgu, a posjeduje dvojno državljanstvo Srbije i Hrvatske.
Okrivljeni su, prema hrvatskom odvjetništvu, po zapovjedi generala Bajića bombardirali Banske dvore tijekom sastanka tadašnjeg predsjednika RH Franje Tuđmana, tadašnjeg predsjednika Predsjedništva SFRJ Stjepana Mesića i nekadašnjeg jugoslavenskog premijera Ante Markovića, s ciljem da ubiju Tuđmana, čime su počinili ratni zločin.
Obrana niječe navode istrage kao netočne, tvrdeći, kako su prenijeli beogradski mediji, ''da je eksploziju u Banskim dvorima po nalogu Tuđmana izveo bivši general JNA Petar Stipetić, koristeći avionska ubojita sredstva iz osvojenih skladišta JNA“.
Obrana niječe navode istrage
Odvjetnik Dušan Bratić, koji zastupa sve okrivljene, kaže za Hinu da je „pokušaju saslušanja“ pred Posebnim odjelom za ratne zločline Višeg suda u Beogradu nazočio i zamjenik u Županijskom državnom odvjetništvu Jurica Ilić, te da saslušanje nije provedeno sukladno Zakonu o kaznenom postupku niti Ustavu Srbije.
Sudac, kako tvrdi odvjetnik Bratić, nije dopustio da se okrivljenima pročita kaznena prijava Hrvatske s prilozima, a potom je povodom izjave da je njihov jezik srpski, a pismo ćirilica, „što im za pravo daju i Ustav Srbije, zakoni obje države i međunarodno pravo, sudac okrivljene prekida upadicama te komentarima „neprimjerenim i sucu i sudu“.
On ukazuje i na ranije pokušaje da se okrivljenima, mimo propisa i formalno-procesnih obveza, u beogradskom sudu uruče kaznene prijave i rješenje o provođenju istrage.
U kolovozu ove godine, tvrdi Bratić, okrivljenima, unatoč na zakonu utemeljenim primjedbama, nije omogućeno da kaznenu prijavu i zahtjev za provođenje istrage dobiju na materinskom srpskom jeziku i na ćirilićnom pismu, koje je u službenoj uporabi u Srbiji.
U tijeku postupka saslušanja okrivljenih, u četvrtak 27. prosinca, sudac Posebnog odjela za ratne zločine Višeg suda u Beogradu neprimjereno je prekršio „ne samo prava okrivljenih iz Zakonika o kaznenom postupku, Ustava Srbije i Europske konvencije o ljudskim pravima, već i etički kodeks ponašanja suca, čime je naručeno i dostojanstvo suda i države Srbije“, ocijenio je za Hinu odvjetnik okrivljenih.
On je u nastavku postupka najavio da će uputiti „odgovarajuće akte predsjedniku Višeg suda, Visokom vijeću sudstva i drugim nadležnim državnim organima i tijelima“, tražeći da se zaustavi ponašanje nesukladno zakonu i propisanim postupcima.
Nitko nije dostupan hrvatskim vlastima
„Takvo kršenje ZКP-a ne odgovara ni Državnom odvjetništvu u Zagrebu, jer i po ZКP-u Hrvatske, to su bitne povrede pravila postupka koje ne omogućuju podizanje optužnice, a kontaminiraju kazneni postupak“, ocijenio je za Hinu odvjetnik Bratić.
Hrvatska policija je 2017. godine, 26 godina nakon raketiranja Banskih dvora, kazneno prijavila šestoricu pripadnika bivše JNA koje sumnjiči da su planirali, organizirali i izvršili napad na Banske dvore, a tereti ih za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ubojstvo u pokušaju visokih državnih dužnosnika.
Uz generala Ljubimira Bajića, nekadašnjeg zapovjednika 5. korpusa RV i PZO tadašnje JNA, te pukovnika Slobodana Jeremića, terete se i načelnik 105. lovačko-bombarderskog puka Ðuro Miličević, Čedo Knežević, referent u tadašnjem KOS-u ratnog zrakoplovstva, te dva pilota - Ratko Dopuđa i Davor Lukić.
Nitko od njih nije dostupan hrvatskim vlastima, a šesti okrivljeni, pilot Davor Lukić, hrvatski je državljanin ali se, prema informacijama istražitelja, nalazi u Južnoafričkoj Republici, u Johannesburgu, gdje radi kao civilni pilot.
Nekadašnji general JNA i bivši zapovjednik Ratnog zrakoplovstva u 5. armijskoj oblasti Ljubomir Bajić potvrdio je u prosincu 2017. srbijanskim medijima da je on zapovjedio bombardiranje Banskih dvora 1991. godine.
"Ja sam prisegnuo državi u kojoj sam živio da ću je braniti i štititi njezin teritorijalni integritet i ustavni poredak i onaj koji se drznuo da to naruši - ja sam osobno smatrao da imam pravo uraditi šta sam uradio", rekao je tada Bajić za N1 nakon što je policija u Zagrebu priopćila da je pokrenut kazneni postupak.
Umirovljeni general nekadašnje JNA Ljubomir Bajić u telefonskom je razgovoru za N1 rekao kako je on taj koji je odlučio da se borbenim zrakoplovima u listopadu 1991. raketira sjedište tadašnjeg državnog vrha Hrvatske u kojem je trajao sastanak tadašnjeg predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana sa predsjednikom savezne vlade Antom Markovićem i predsjednikom nekadašnjeg Predsjedništva SFRJ Stjepanom Mesićem.
General Ljubomir Bajić, koji je tada bio zapovjednik 5. zrakoplovnog korpusa korpusa JNA, kaže da je napad zapovjedio bez konzultacija s državnim vrhom, tada još uvijek Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. (Hina)
Pravila objave komentara