Za preimenovanje su bili predsjednik Odbora Zlatko Hasanbegović i Tomislav Jonjić (Nezavisni za Hrvatsku), Dragica Nikolić (BM365) i Ivan Čelić (HDZ), dok je protiv bila Rada Borić (Zagreb je naš).
Pročitajte i ovo
HDZ IMA PLAN
Odzvonilo Titovom trgu u Zagrebu?
"Bezuvjetni zahtjev"
Esih i Hasanbegović uputili pisma Plenkoviću, Bandiću i Stieru - evo što traže od njih
Sjednicom je predsjedavao Zlatko Hasanbegović.
Rada Borić iz Nove ljevice i jedina oporbena članica odbora prva se javila za riječ i kazala da ne zna gdje gori da se samo sedam dana ranije saziva sjednica odbora.
"Ne znam je li današnji datum slučajan, ali s obzirom da je gospodin Hasanbegović povjesničar, onda zna da je 21. srpnja 1943. raspisana potjernica za maršalom Titom, a raspisao ju je general pukovnik predstavnik Hitlera u Nezavisnoj državi Hrvatskoj", kazala je Borić i dodala da je upravo Tito zaslužan što je Hrvatska postala Republika.
"Bojim se da ćemo danas po drugi put ubiti Tita", izjavila je Borić.
Jelena Pavičić Vukićević, Bandićeva zamjenica, koja je obrazlagala prijedlog gradonačelnika da Trg maršala Tita promijeni ime u Trg Republike Hrvatske na početku je kazala da to nije najvažnije pitanje u Zagrebu te da ideološke rasprave oko njega nikamo ne vode.
"Nema boljeg nego da najljepši zagrebački trg ponese ime naše domovine, da na ovu priču stavimo točku i da uistinu krenemo dalje na jesen, da našim građanima damo perspektivu za bolju današnjicu i sutrašnjicu, da se u Zagrebu zakopaju nekako te ratne sjekire", poručila je Pavičić Vukičević.
U ime drugoga predlagatelja, stranke Esih i Hasanbegovića, govorio je Tomislav Jonjić.
"U članku prvom Ustava, RH je definirana kao demokratska država i kao takva ne smije njegovati totalitarne ideologije i simbole, neovisno o njihovom predznaku. U tom kontekstu stranka Neovisni za Hrvatsku zahtijeva da se s Trga maršala Tita ukloni to ime. Od dana kad je on imenovan tim imenom, izaziva negodovanje dijela stanovnika Grada Zagreba. Trg maršala Tita simbol je ropstva. On je jugoslavenski komunistički diktator, negacija hrvatstva i demokracije", rekao je Jonjić dodajući da se slažu s imenom Trg Republike Hrvatske.
"Ovo nije politička trgovina, već uništenje simbola komunističke vladavine"
Kao povjesničar, Hasanbegović je prošao kroz povijest, a podijelio je dokumente iz osobne pismohrane.
"Nezapamćen interes javnosti za sjednicu jednog skupštinskog odbora pokazuje da je ovo prvorazredno vrijednosno identitetsko pitanje – na kojim temeljima počiva moderna Hrvatska i koji je njezin odnos prema jugoslavenskoj komunističkoj baštini", rekao je.
"Prema dostupnom arhivskom gradivu koje je vrlo oskudno, stručne službe Skupštine pronašle su skromne tragove o načinu odlučivanja imenu Trga maršala Tita od tadašnjih vlastodržaca Komunističke partije Jugoslavije. Na sjednicama su sudjelovali notorni oficiri JNA koji su provodili brutalan teror nad zagrebačkim građanstvom i svim stvarnim, izmišljenim i potencijalnim protivnicima Jugoslavije. Tu je i kapetan Vlado Ranogajec, on ima ulicu u ovom gradu. Riječ je o osobi koja je na smrt osudila više desetaka političkih neistomišljenika. Potpisivao bianko smrtne presude za ljude koji su prije toga pogubljeni izvansudskim egzekucijama", kazao je Hasanbegović.
Pojasnio je da je trg mijenjao nazive – od Sajmišnoga, Sveučilišnoga, Wilsonovog pa do kralja Karađorđevića. U vrijeme NDH bio je Trg jedan ili Prvi trg i postoje dvojbe je li se ikada zvao Kazališnim trgom. Trg maršala Tita ime je dobio 1946. godine.
Hasanbegović je potom pobrojao sve ulice i trgove u Zagrebu kojima je imena promijenila komunistička vlast.
"Mi sada konačno oživotvorujemo odluku koju je službeno donijela komisija Gradske skupštine za imenovanje naselja, ulica i trgova iz 1994. godine. Zaključak da se nazove Kazališni trg donesen je jednoglasno s ciljem da se Zagrebu vrati duh staroga Zagreba. Kuriozum je da je ta odluka opetovana 1996. ali nije provedena iz stanovitih političkih razloga. Gradska skupština o odluci komisije nikad nije raspravljala. Nakon toga slijedi niz građanskih inicijativa za promjenom imena", naveo je Hasanbegović.
Rekao je da promjena imena trga nije politička trgovina, već poništenje najvećeg simbola komunističke jugoslavenske vladavine u Hrvatskoj.
Ivan Ćelić (HDZ) kazao je kako je Tito bio antifašist ali i jedan od najvećih masovnih ubojica u Europi.
"Žalosno je da danas promicatelji ljudskih prava uzimaju Tita za uzor. Titov režim ubijao je druge i drugačije jer su živjeli drugačije nego je komunistička stranka nalagala", rekao je i dodao da nije riječ o političkom već o kulturološkom pitanju.
Dragica Nikolić iz Udruge hrvatskih branitelja Zagreba i Zagrebačke županije kazala je da se ponekad pita imaju li Hrvati svoju državu ili još uvijek žive u Jugoslaviji.
Rada Borić je rekla da je "ovaj odbor iznuđeni odbor"
"Poslužili ste se klasičnim onim što danas zovemo alternativnim činjenicama. Nas optužujete za jugoslavenstvo, a tko od nas nije rekao da je zločin zločin? A mnogi od vas to nisu napravili. Iznuđena je i skupštinska većina, trgovalo se trgom, ali bar da trg ne padne šaptom. Mi smo se izborili za Trg žrtava fašizma i nadam se da će građani znati odgovoriti i na ovo", poručila je Borić.
Hasanbegović je rekao da ne postoji demokratskija procedura od ove. Pojasnio je da će Odbor danas donijeti odluku nakon koje će se pozvati vijeća gradskih četvrti da se očituju o njoj, i to do prve iduće sjednice Gradske skupštine. No njihova mišljenja nisu obvezujuća.
Ostojić Hasanbegoviću: Gubite živce, gospodine predsjedniče
Rajko Ostojić (SDP), potpredsjednik Gradske skupštine također je došao na sjednicu i sudjelovao u raspravi.
"Postoje linije koje se ne smiju prijeći. Danas je dan kada stvari moraju izaći na vidjelo. Rekli ste da mladi odlaze u Hrvatskoj. Mladi ne žele živjeti u državi u kojoj su ministri plagijatori, a korupcija normalna stvar. Govorimo o osobi koja je povela Hrvate u borbi protiv fašizma i danas se toj osobi ukida trg. Nevjerojatno! Zar mislite da će se mladi nakon toga vratiti?" upitao je Ostojić.
"Zapitajte se tko je sljedeći? Gospodin Bandić, koji je bio donositelj odluka i dobio šest mandata, danas je provoditelj odluke stranke koja je dobila 8 posto glasova. Bandić s ovim prestaje biti gradonačelnik. Mislim da je Milan Bandić pao bez ispaljenog metka", rekao je.
"Dogovori koji padaju u ranim jutarnjim satima kad su ljudi malo umorni, obično završe loše. Historia est magistra vitae. To je moja poruka. Promijenili ste ime Trgu žrtava fašizma, ali morali ste ga vratiti. Tako će biti i sada", rekao je Ostojić.
Hasanbegović mu je zahvalio na "političko-marketinškom histografskom pledoajeu".
"Razumijem vaš poriv da budete homo universalis, no dopustite da o ovoj temi ipak znam više od vas. Vaše dociranje i iskustvo koje imate s brojnih liječničkih kongresa, pa ste spominjali države koje ste kao liječnik pohodili, nisu one koje su iskusile oslobođenje generalisimusa Staljina i Josipa Broza", odvratio je Ostojiću.
Hasanbegović je izdvojio nekoliko prijedloga za preimenovanje trga koji su mu stigli među ostalim i pismo Stevana Konjevića koji može vratiti moral SDP-u: "Ukoliko se ukloni Trg maršala Tita, ojačat će SDP i njihov dolazak na vlast i vraćanje imena".
"Ukoliko je to točno, molim kolege iz SDP-a da podrže taj prijedlog", rekao je na što mu je Ostojić odgovorio: "Gubite živce gospodine predsjedniče."
Trg je bio glavni uvjet Esih i Hasanbegovića
Preimenovanje Trga maršala Tita predlažu i gradonačelnik Milan Bandić i Klub gradskih zastupnika stranke Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića. Preimenovanje Trga bio je glavni uvjet Esih i Hasanbegovića za suradnju i formiranje većine u Gradskoj skupštini, a kako gradonačelnik Bandić i nije imao previše izbora, predložio je da se dosadašnji Trg maršala Tita preimenuje u Trg Republike Hrvatske ističući da je to najprikladnije ime koje "u svim Zagrepčankama i Zagrepčanima unisono izaziva sreću i ponos".
Klub Esih i Hasanbegovića u svojem pak prijedlogu članovima Odbora ističe "nedopustivim da u demokratskoj hrvatskoj državi javne površine nose imena koja simboliziraju jugoslavenstvo i totalitarizam, odnosno ideologije koje su negacija i Hrvatske i demokracije".