Nuklearna elektrana Krško u četvrtak navečer počet će postupno smanjivati snagu reaktora. Prvo će je smanjiti na 80 posto, a zatim i dalje ako bude potrebno.
Kako su priopćili iz Krškog, riječ je o planiranoj i kontroliranoj privremenoj mjeri, potrebnoj za osiguranje poštivanja odredbi ekološke suglasnosti. Naime, operater elektrane mora osigurati da prosječna dnevna temperatura rijeke Save, u koju elektrana ispušta višak topline, ne prelazi 28°C te da prosječni dnevni porast temperature ne prelazi tri stupnja, što je izazov u vremenima ovako visokih temperatura, piše Forbes Slovenija.
Iz Nuklearne elektrane Krško na svojim stranicama redovito objavljuju podatke o zagrijavanju rijeke Save. Kako se pokazatelji približavaju graničnim vrijednostima, tvrtka, na čelu s Gorazdom Pfeiferom, prije nekoliko je dana upozorila da se "približavamo okolnostima u kojima će, zbog ekoloških ograničenja vezanih uz rijeku Savu, biti potrebno smanjiti snagu reaktora, a u najgorem slučaju i postupno zatvoriti elektranu".
Planirana i kontrolirana privremena mjera
Termoelektrana Krško trenutno radi punim kapacitetom od 659 megavata (MW). Međutim, prisiljeni smanjiti snagu reaktora. Postupno smanjenje na 80 posto, odnosno oko 530 MW, započet će noću.
"Ovo je planirana i kontrolirana privremena mjera, nužna kako bi se osiguralo poštivanje odredbi ekološke suglasnosti“, naglašava tvrtka. Dodaje da je zbog ograničenja vezanih uz temperaturu i protok rijeke Save, Nuklearna elektrana posljednji put radila smanjenom snagom 2003. godine, kada je smanjenje snage trajalo više od 90 dana.
Ako se trenutni hidrološki i meteorološki uvjeti nastave i pogoršaju, morat će dodatno smanjiti snagu reaktora. Ako se uvjeti poboljšaju, povećat će proizvodnju na punu snagu.
Hoće li intervenirati slovenska vlada?
Kao što je ranije ovog tjedna rekao šef Elesa Aleksander Mervar, mrežni operater zatražio je od vlade dopuštenje da Krško privremeno prekorači ograničenja zaštite okoliša. Međutim, zasad nadležno ministarstvo, na čelu s Jernejem Vrtovcem, nije donijelo nikakvu odluku.
Zbog toplinskog vala i niskog vodostaja rijeka, problema s hlađenjem reaktora ima i u drugim zemljama, poput Mađarske i Rumunjske.
Slovenija će nedostajuću proizvodnju morati nadoknaditi prvenstveno uvozom, jer trenutno nema drugih domaćih izvora koji bi mogli u kratkom vremenu osigurati usporedivu količinu električne energije. Nuklearna elektrana Krško čini otprilike trećinu ukupne slovenske proizvodnje električne energije.
