Hrana koja se nađe na našim stolovima, uglavnom je hrana s putovnicom, jer je stigla iz uvoza, a s brojkama koje stalno rastu, rastu i iznosi.


Samo prošle godine, uvozno voće i povrće platili smo oko 280 milijuna eura, a u prvom tromjesečju ove godine, meso iz uvoza stajalo nas je više od 65, a mlijeko i mliječni proizvodi 34 milijuna eura.

Zvuči nevjerojatno, ali sve to Hrvatska bi sama mogla proizvoditi.

Na domaćim farmama, zlo i naopako. Mlijeko jeftino, farmeri na koljenima, a uvoz, kažu, posebna priča. 'Vidimo koliko uvoz šteti, već je ugušio kompletnu proizvodnju u Hrvatskoj, od ratarstva, stočarstva, sve je bačeno na koljena zbog uvoza i dampiških cijena', rekao je Mirko Katalenić, proizvođač mlijeka.

U prvom tromjesečju, uvezeno je 52 tisuće tona mlijeka i prerađevina. Ništa ljepša slika ni u sektoru mesa. Uvezena količina: 32 tisuće tona. A pred uvozom strahuju i proizvođači lubenica u dolini Neretve. Tona izvezene lubenice prošle je godine bila 229 eura. Tona uvozne 44 eura skuplja. Pa ne čudi što je za voće i povrće prošle godine plaćeno 281 milijun eura.

Da bi domaću proizvodnju povećala, Hrvatska mora udružiti proizvođače. 'Mora se raditi na tome da oni budu konkurentni i tu ima niz mjera koje pomažu da poljoprivreda bude konkurentna, a to su mjere ruralnog razvoja', kaže Davor Romić, tehnički ministar poljoprivrede.

Obećane strategije poljoprivredne proizvodnje još uvijek nema, ali ima uzroka za rast uvoza. 'Ulaskom Hrvatske u E otvorilo se tržište, carine se primjenjuju zajedničke, a tu je bitna i kupovna moć koja je pala', pojašnjava Dražen Miloloža iz HGK.a, Kupovna moć pala, a potražnja za jeftinijim prehrambenim proizvodima - porasla.
 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr