Most je prvo želio kontrolirati Hrvatsku Narodnu banku. Smijeniti guvernera i postaviti svojeg kandidata, no taj je plan propao. Sada imaju plan B. Žele putem državne revizije ući u Središnju banku da se, kako kažu, pročešlja rastrošnost vodstva središnje banke.


Putuje li guverner Vujčić previše, jesu li putovanja preplaćena, troši li Hrvatska narodna banka desetke milijuna na materijalne troškove - sve su to pitanja na koja Most želi odgovor.

Vezani članci Mostovci predali potpise za referendum - 1 Poznat datum: Ustavni sud objavio kad će donijeti odluku o ustavnosti Mostovih referendumskih pitanja Euri i kune Koliko nas košta euro: Kovanice proizvodimo sami, a dio novčanica morat ćemo posuditi. Za to nam trebaju milijuni

U Mostu od početka ne skrivaju nezadovoljstvo HNB-om. 'Veliko je nezadovoljstvo u radu središnje narodne banke. Svugdje banka treba uživati visok stupanj autonomije, ali to ne znači da može biti neodgovorna prema problemima koji se događaju', rekao je još u prosincu Mostaš Lovrinović.

Politika po pitanju HNB-a ima ograničenja koja mora poštivati, upozorava ekonomski analitičar. 'Politika ne može diktirati bilo što kako da se radi u centralnoj banci kao ni u bilo kojoj drugoj zemlji članici', kaže analitičar Velimir Šonje.

Saborski zastupnici zato inzistiraju da glasovanjem o izvješću HNB-a iskažu nezadovoljstvo radom središnje banke, a Most želi upozoriti i na rastrošnost.

'Državna revizija može revidirati sve okolo, DORH, ovo ono, sve drugo, ali u HNB nije nikada bila, prema tome mi ne znamo pravo stanje stvari. Zato se i može reći da je to država u državi', rekao je prošli tjedan Lovrinović.

Do 2001. poslovanje HNB-a bilo je pod povećalom Državne revizije. 'Tada je bilo karikaturalnih situaciju, gdje se državna revizija upuštala u procjene monetarne politike i nadzora banaka za što oni nemaju kompetencije, to vam je kao da vojnoj inspekciji date da vam nadzire kvalitetu hrane, to je jednostavno jedno s drugim ne ide, međutim ono što državna revizija može je nadzor operativnog poslovanja središnje banke', dodaje Šonje.

2001. godine zakon je promijenjen, a reviziju sada obavlja privatno revizijsko društvo koje na prijedlog Savjeta HNB-a odobrava saborski Odbor za financije i proračun. Prijedlog Mosta nailazi na sve više pobornika. 'Podržavam neovisnost HNB-a u vođenju monetarne politike, ali podržavam i vraćanje Državnog ureda za reviziju za reviziju Hrvatske narodne banke. Jer je to uobičajena praksa većine zemalja članica europske unije. A ničim ne utječe na neovisnost monetarne politike. I ako u tom pogledu dođe prijedlog izmjene zakona u hrvatski sabor, mislim da će ga gotovo svi zastupnici podržati', kaže Goran Marić, predsjednik Odbora za financije i proračun.

Politika i ovaj put uzor traži u zemljama poput Njemačke koje imaju puni nadzor nad središnjom i poslovnim bankama. Iz HNB-a najavljuju da će tijekom slijedećeg tjedna o ovoj temi i oni dati svoje mišljenje.
 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju