Novost za transplantaciju organa u Hrvatskoj: "Ovo je važan iskorak"

Uskoro će se proširiti mogućnosti za transplantaciju organa u Hrvatskoj jer će se, uz dosadašnje utvrđivanje moždane smrti donora, omogućiti i darivanje organa nakon cirkulacijske smrti, istaknuto je u ponedjeljak u Ministarstvu zdravstva na predstavljanju novog pravilnika.  

tri vijesti o kojima se priča 1:22 5 Poziv Domagoja Mikića Nakon priče Poziva aktivirali se nadležni! Započela akcija rušenja ilegalnog carstva: "Spominje se čak 700 takvih objekata" Policija na terenu Evakuirane škole u Zagrebu, Splitu i Rijeci: Dojave o bombama i u Arena Centru te Gradskoj upravi kako je dječak postao slučaj Na Viktora (11) koji hekla prvo se obrušio svećenik, a onda je uslijedio linč: Ugasili mu profile na mrežama, javila se majka

Ministrica zdravstva Irena Hrstić rekla je da se novim pravilnikom stvaraju preduvjeti za povećanje broja darivatelja, veću dostupnost organa te smanjenje smrtnosti pacijenata koji čekaju transplantaciju.

Riječ je o izmjenama pravilnika o medicinskim kriterijima za utvrđivanje smrti osobe čiji se dijelovi tijela mogu uzimati radi presađivanja. Pravilnik je prošao javno savjetovanje i spreman je za objavu u Narodnim novinama, a njegov je cilj usklađivanje s europskim standardima i povećanje broja dostupnih organa za transplantaciju.

To je važan iskorak za daljnji razvoj transplantacijskog programa u Hrvatskoj, poručila je ministrica te dodala da je taj program već među najuspješnijima u Europi, no da broj dostupnih organa i dalje ne prati potrebe pacijenata na listama čekanja.

"Pristupili smo izmjenama jer su brojne europske zemlje već prilagodile protokole utvrđivanja smrti kako bi povećale broj donora. Hrvatska ovim pravilnikom slijedi taj smjer", rekla je ministrica.

Ključna novost odnosi se na proširenje kriterija utvrđivanja smrti. Do sada je u Hrvatskoj darivanje organa bilo moguće isključivo nakon utvrđene moždane smrti, odnosno kod pacijenata s teškim oštećenjima mozga.

Novim pravilnikom omogućuje se i darivanje organa nakon utvrđene cirkulacijske smrti, odnosno kada prestane rad srca, nakon čega u kratkom vremenu nepovratno prestaje i funkcija mozga.

Time se značajno proširuje skup potencijalnih darivatelja jer uključuje i pacijente kod kojih je primarni uzrok smrti zastoj srca, a ne ozljeda mozga.

Stručnjaci ističu da je riječ o složenijem postupku koji zahtijeva dodatne protokole i organizaciju, zbog čega će se u početku provoditi u ograničenom broju bolnica.

Procjene su da bi se na godišnjoj razini moglo osigurati desetak dodatnih organa, uz mogućnost rasta u budućnosti.

Hrvatska je, uz Španjolsku, godinama bila među vodećim zemljama po broju donora na milijun stanovnika, no uvođenjem darivanja nakon cirkulacijske smrti očekuje se dodatno jačanje sustava. Španjolska, koja je taj model uvela ranije, danas bilježi više od 50 donora na milijun stanovnika, dok ih Hrvatska ima oko 30.

Ministrica je zahvalila obiteljima koje pristaju na darivanje organa te istaknula da bez njihove suglasnosti transplantacijski program ne bi bio moguć.

U Hrvatskoj je na snazi sustav pretpostavljenog pristanka, no u praksi se uvijek razgovara s obitelji preminule osobe, a odbijanja su relativno rijetka i kreću se između 15 i 20 posto.

Novi pravilnik stupit će na snagu osam dana nakon objave u Narodnim novinama, nakon čega slijedi izrada detaljnih protokola postupanja za sve zdravstvene ustanove uključene u transplantacijski sustav.