Milorad Pupovac na samom početku konferencije za medije objasnio je što želi poručiti njezinim održavanjem.
'Neki su u skladu s desničarskim stereotipima naglasak stavili na Hrvatske šume, a neki su rekli, "Evo SDSS želi fotelje". Pojedinci su počeli podgrijavati antimanjisku atmosferu. Nismo mislilil reagirati, ali kad smo vidjeli koje je to razmjere zauzelo, odlučili smo se na ovaj korak.
Klub zastupnika SDSS-a u pregovorima s HDZ-om nije govorio o ovim stvarima. Kao što nismo govorili ni o pitanju participacije. Mi smo sada tek na problemima i pitanjima koja su važna za pripadnike srspke zajednice u RH, a tek onda ćemo doći na pitanje kako možemo sudjelovati u donošenju odluka. Mi nemamo kodiranu komunikaciju koja je jedna za javnost, a druga se odvija iza te komunikacije. Ništa ne krijemo niti ćemo kriti. Ne sjedimo s HDZ-om s raširenom plahtom kućica koje se popunjavaju. Da li to radi netko drugi, mi to ne znamo. Mi to nećemo raditi. Ni po nacionalnom ni po stranačkom ključu. Mi s našim partnerima želimo razgovarati o problemima Srba u Hrvatskoj i sredinama u kojima oni žive.
Ti problemi uključuju pitanja vode, cesta, zapošljavanja, razvoja i održivosti života u tim sredinama. Pritom mislim i na Hrvate i Srbe koji tamo žive i mislim da je prirodno da podijelimo odgovornost. Državne institucije ne smiju provoditi jednostranačko zapošljavanje', rekao je Milorad Pupovac.
Nakon Pupovca medijima se obratio Boris Milošević.
'Ustav propisuje da su jednakost i vladavina prava najviše vrednote. Ustav propisuje zabranu diskriminacije po bilo kojoj osnovi pa tako i etničkoj. Jamči se i ravnopravnost nacionalnih manjina. Hrvatska svakih pet godina Vijeću Europe dostavlja izvješće o provedbi Okvirne konvencije o pravima manjina.
Mjera pozitivne diskriminacije nije mjera diskriminacije, već je afirmativna mjera kojom se želi popraviti određeno stanje to jest neku skupinu staviti u prednost da se ispravi nejednakost. Svatko tko se negdje zaposli mora ispunjavati propisane uvjete', rekao je Milošević, nakon kojeg se medijima opet obratio Pupovac.
"Cijena isključenosti"
'Mi ne sjedimo ni sa kim s plahtama kadrovskog plijena niti smo spremni podržati takvu politiku. Želimo prekinuti isključenost iz sistema donošenja odluka. Cijena isključenosti je visoka i dugotrajna. U tijeku je akcija nacionalnog zapošljavanja, ali samo jedne nacije. Ujedno je riječ o jednostranačkom zapošljavanju čemu se protivimo. Ako se pozabavimo strukturom javnih odbora, jasno ćete to vidjeti. Ako pogledate strukturu zaposlenih, na primjer u Hrvatskim šumama, na primjeru Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije, je li normalno da na području Gvozda ili nema zaposlenih pripadnika srpske zajednice ili je brojka minimalna. Zar je moguće da na području na kojem je to stanovništvo domicilno ne postoji nitko kvalificiran za te poslove', pita se Pupovac.
'Je li to rezultat rada institucija ili je to slučajnost ili možda nezainteresiranost srpske zajednice za radna mjesta, iako je postotatak nezaposlenih izrazito visok. Naravno da nije i da je tu riječ o zapošljavanju po nacionalnom ključu. Mi smo i protiv dikriminacijskih učinaka upravljanja javnim poduzećima. Jučer je Čačić rekao nešto što je većini promaklo. Prenosi se jednog gospodina koji je naše stajalište nazvao svinjarijom, ali se ne prenosi Čačića koji je rekao da sam ja htio da se stvari počinju rješavati. Kao prvi potpredsjednik Vlade ja nisam mogao HEP natjerati da obavi reelektirifikaciju sela. Kad sam tražio Čačića da nekoga zaduži za to, nije to učinio iako je bio predsjednik Upravnog odbora. Zato danas imamo oko 70-ak sela i zaselaka bez struje.
Od 2012. ni jedan priključak. A kada netko kaže da će se to raditi kroz institucije ja kažem da, ali ne kroz ovakve institucije kakve imamo sada. Da sva ova sela ne moraju čekati da se netko iz HEP-a smiluje. Ista je stvar i s priključcima za vodu. Spominjao sam Islam Grčki kroz koji voda ne teče, iako teče kroz susjedni Islam Latinski. Ljudi se snalaze kako znaju i vuku vodu iz bunara. Tako rade institucije. Dođite na područje općine Benkovca i Banije pa ćete vidjeti koliko sela ima vodu. Građani sami skupljaju vodu za pumpe kao što su skupljali samodoprinose za gradnju vodovoda.
Ne rade institucije tako samo prema Srbima nego prema svima koji stignu. Osim prema onima koji su bliski Bogu i imaju pare. A Bog je moć, a ne vjera.
Je li to ono o čemu govori HUP kad nas optužuje da tražimo nacionalno kadroviranje. Je li to hrabrost HUP-a da o ovim stvarima šute desetljećima, ali nije ih sram progovoriti o Srbima. Sram ih može biti kao i sve one koji dopuštaju da se krade po šumama. Oni koji dopuštaju da se siječe i odnosi mimo propisa i pravila. Imamo dopis sa područja Sisačko-moslavačke županije u kojem se mještani sela žale na uzurpaciju šumskog bogatstva. Policija ponekad izađe, ali sve završi na tome. Možda su vlasnici Srbi, ali to su Hrvatske šume. To je naše bogatstvo. RH bi trebala štititi svoje interese i nacionalna bogatstva, a to ne čini. Zašto? Zato što je srpsko. A kad bi želimo da se to spriječi onda, kuka i motika. Odmah se priča da SDSS želi fotelje.
Mi smo protiv eksploatacije, a za održiv razvoj, a ta područja su predmet drastične eksploatacije. Kod predsjednice sam spomenuo Nacionalni park Plitvička jezera. Od rata je nestalo 12 kilometara mostova. Je li to razvoj i rezultat ulaganja? Do rata je lokalno stanovništvo snabdijevalo Plitvice sa svojim proizvodima. Možete li sada jesti njihove proizvode? Ne, jer to nije u skladu s javnom nabavom kao što je to da proizvodi dolaze iz opskrbnih centara. Nacionalni park ne uključuje narod. Odvojiti narod i razvoj od Nacionalnog parka sigurno nije dobro. Kad kažemo da to želimo promijeniti, odmah nas smještaju u fotelje.
Nije riječ samo o sustavnoj etničkoj diskriminaciji prema zapošljavanju i izgradnji komunalne infrastrukture, već i proizvođenju klasne i nacionalne nejednakosti. Najmanje govorimo u ime SDSS-a i ne govorimo samo u ime Srba, već u ime svih koji žive na tim područjima. U ime onih čija se djeca ispisuju iz škola i odlaze iz Hrvatske. Borit ćemo se za održivi razvoj, uključivost i prestanak diskriminacije. To nam ne može nitko zabraniti, ali nam se mogu raditi problemi puštajući spinove", poručio je Pupovac.
"Stranačko zapošljavanje"
Na pitanje na koju stranku misli kada govori o stranačkom zapošljavanju, Pupovac nije dao jasan odgovor.
"Tu postoji velika koalicija, moj je dojam. Ona se ogleda po principu ne diraj ti moje, ja neću tvoje. Kad ću htjeti imenovati, to ću učiniti, ali nosioci vlasti na svim nivoima u posljednjih 20 godina su poznati", kazao je Pupovac.
Na pitanje koliko je Srba nezaposleno u RH, Pupovac je kazao kako podaci o zaposlenosti Srba u javnoj upravi do 2013. godine govore da je u prosincu 2009 bilo 2,94 posto. U roku od ove četiri godine pao je 2,35 posto, posebno u 2013. godini.
U razdoblju od 2011. do 2013. broj zaposlenih Srba u državnoj upravi porastao je za 419 ili 0,8 posto, a broj pripadnika manjina je pao za 40, od toga su bila 32 Srbina.
RH je 2011. napravila akcijski plan što je bio uvjet za pristup EU-u. Do 2014. je trebala povećati udio zaposlenih pripadnika nacionalnih manjina, no mjesto rasta na 5,5 ono je prema posljednjim podacima palo na 2,3 posto. Do 2011. stvari su išle prema gore, a od 2012. su počele spuštati.
Rekao je kako je dao podršku Milanoviću da se spriječi rast esktremizma i nacionalizma.
Na kraju konferencije još se jednom osvrnuo na svoju izjavu.
"Mnogi mediji od cijele su moje izjave prenijeli da tražim mjesta za Srbe u Hrvatskim šumama, a tek potom priču o Šumama. Mnogima od vas sam jučer stoga rekao da vam ne mogu dati izjavu jer sam u šumi, ali evo sada sam izašao iz šume", poručio je Pupovac.
Podsjetimo, Pupovac je kazao kako je prirodno da u HEP-u i Hrvatskim šumama budu predstavnici srpske zajednice. Istaknuo je kako to ne znači da SDSS u pregovorima s HDZ-om traži nacionalne kvote.
"Nacionalne kvote bi opteretile pregovore i proces sudjelovanja manjina u državnim institucijama ili javnoj upravi. Želimo da se ljude prestane tretirati kao da ne žive tamo, da ih se uključi što se tiče budućnosti", kazao je Pupovac.
