Ljeto kuca na vrata, a ove savjete NE ŽELITE zanemariti

Iako mnogi insekti, krpelji i druge životinje mogu uzrokovati određene tegobe i neugodnosti, alergije ili zarazne bolesti, na sreću, taj rizik, iako nesumnjivo postoji što potvrđuju i oboljeli, ipak razmjerno malen, prema broju ljudi koji odlaze i borave u prirodi.

Pročitajte i ovo CIPELE NA VISOKU PETU Svi gledaju ovu Putinovu snimku: Što mu se to događa? Oglasio se i Kremlj najviše u Zagrebu 58 osoba u Hrvatskoj ove se godine zarazilo virusom koji je i dalje veliki tabu

Kako bi takve rizike ljetnim odlascima u prirodu (plaža, šume, jezera, planine), sveli na najmanju moguću mjeru, treba se držati ipak nekih, jednostavnih mjera opreza i čuvanja zdravlja. Ljeti to posebice dolazi do izražaja porazgovarali smo s dr. Tatjanom Nemeth-Blažić zi Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Kako mali rizik svesti na najmanju mjeru?

Većina uboda kukaca i pauka nisu opasni i ne uzrokuju veće posljedice po zdravlje, već izazivaju samo manju nadraženost i lokalne reakcije na mjestu uboda kraćeg trajanja: crvenilo, otok i svrbež koji traju nekoliko sati ili dana. 'Najopasnija posljedica uboda insekta ili pauka je alergijska reakcija na neki od sastojaka sline ili otrova nekih kukaca. Tad ubod može imati teže i ozbiljne posljedice - jače oticanje, ili čak vrlo ozbiljnu alergijsku reakciju koji se zove anafilaktički šok i koja može biti opasan po život', ističe dr. Nemeth.

Za ublažavanje ili uklanjanje simpptoma lokalne reakcije uboda insekata može se primijeniti hladan oblog na mjesto uboda, ili kremu namijenjenu ublažavanju tegoba od uboda insekata koja se može nabaviti u ljekarni. 'To može biti neka umirujuća krema, ili krema koja ima protuupalno djelovanje, s antihistaminikom. Važno je upotrebljavati sredstvo za ublažavanje tegoba prema uputstvu, i dobro je posavjetovati se s liječnikom ili ljekarnikom o vrsti i načinu primjene', kaže naša sugovornica.

'Posebna opasnost kod ljudi alergičnih na ubod insekta je razvoj anafilaktičkog šoka čiji simptomi ili znakovi uključuju otežavajuće disanje, gušenje, oticanje lica (očiju, usnica, jezika), crvenkasti osip (urtikarija ili koprivnjača) i gubitak svijesti. Tada treba ODMAH pozvati hitnu medicinsku pomoć ili potražiti pomoć najbližeg liječnika. Ako je osoba bez svijesti treba ju staviti na bok do dolaska liječnika', ističe dr. Nemeth.

No, kako se zaštititi da do posljedica uopće niti ne dođe? Protiv insekata se može zaštititi prikladnom odjećom i obućom, zaštitnim mrežama za vrijeme spavanja, preparatima koji tjeraju komarce i druge insekte i krpelje svojim za njih neugodnim mirisom (repelentima).

Pčele i ose

Kako potencijalnih opasnosti u prirodi ima puno, krenimo prvo s kukcima, odnosno insektima. Udob pčele ili ose pčele izaziva u pravilu lokalnu reakciju, bolna crvenkasta oteklina na mjestu uboda koja svrbi ili peče i traje u pravilu do 24 sata. Kod osoba alergičnih na njihove ubode, to može izazvati i anafilaktički šok (oticanje oko očiju, usana, jezika ili grla, otežano disanje, gušenje, povraćanje, svrbež, crvenkasti osip (urtikarija ili koprivnjača), pad tlaka, gubitak svijesti). Najopasniji su ubodi u usnu šupljinu, ili na dobro prokrvljena mjesta na tijelu (glava, vrat), upozorava dr. Nemeth.

'Ubod pčela i osa je najčešći u toplim mjesecima. Smanjite mogućnost uboda izbjegavajući odjeću jarkih, pastelnih boja, upotrebu kozmetike ili parfema cvjetnih mirisa. Miris hrane privlači kukce, osobito ose, pa treba pripaziti kad se kuha ili jede na otvorenom', savjetuje dr. Nemeth. Pčela na mjestu uboda ostavlja žalac. Žalac odmah treba izvaditi, npr. noktom ili karticom iz novčanika ako je pri ruci, a kod jačih lokalnih ili alergijskih reakcija, treba potražiti pomoć liječnika.

Komarci - vječita ljetna napast

Idući na redu su komarci, koji su jedna od zdravstveno najvažnijih skupina kukaca jer su u mnogim krajevima svijeta prenosioci različitih zaraznih bolesti, neke su teške i pogibeljne. 'Srećom u Hrvatskoj komarci ne prenose zarazne bolesti. No, važni su kao molestanti tj. napasnici mogu narušavati mir ljudi, uznemiravati ih i ometati u aktivnostima ili odmoru', naglašava dr. Nemeth.

'Reakcije na ubod komarca su uglavnom lokalne; svrbež, crvenilo kože i oteklina u trajanju od nekoliko sati do dana. Kod manjih i običnih uboda komaraca ne treba činiti ništa. Sve će proći za nekoliko dana. Kod osoba koje su preosjetljive tj alergične na ubod komarca, reakcija može biti opsežna, čak i opća. Kod opsežnijih lokalnih i općih reakcija, ili višestrukih uboda potražite pomoć liječnika', preporučuje naša sugovornica.

Postoje tri glavne mjere individualne prevencije uboda komaraca. Prva je postaviti mreže za kukce ili gusto tkane zavjese na prozore i vrata, druga je nositi odjeću s dugim nogavicama i rukavima, a treća je korištenje repelenata.

Pauci

Zadržimo se još na kukcima te spomenimo ugrize pauka. Ugrizi većine pauka koji postoje u našoj zemlji, osim crne udovice, su bezopasni i rijetko prave ozbiljnije probleme zdravlja. Na mjestu ugriza se pojavljuje otok, ali nešto veći i tvrđi i može trajati koji dan duže. Za ublažavanje simptoma može se koristiti ista sredstva kao i kod ublažavanja tegoba uboda insekata (lokalno hladni oblozi, krema za ublažavanje tegoba).

Crna udovica je jedini otrovni pauk u našoj zemlji i može se na njega naići u priobalju. 'Velik je oko 1,5 cm, crne boje, ima crvene točkice, ali i ne mora. Reakcija na ugriz je bol, a malo kasnije se mogu javiti vrlo jaki bolovi i grčevi mišića oko mjesta uboda, u mišićima trbuha i nogu, te poremećaj vitalnih organa. Liječenje se provodi u bolnici. U slučaju ugriza crne žurno treba potražiti pomoć liječnika kako bi se što ranije započelo s liječenjem', ističe dr. Nemeth.

Krpelji i bolesti koje prenose

Slijedeća opasnost u prirodi su, naravno, i krpelji. U Hrvatskoj krpelji mogu prenositi Lyme boreliozu, krpeljni meningoencefalitis, mediteransku pjegavu groznicu i erlihiozu. 'No, na sreću svi krpelji nisu zaraženi mikroorganizmima koji mogu naškoditi čovjeku, već samo njihov vrlo malen dio', naglašava dr. Nemeth. U Hrvatskoj se krpelji zaraženi virusom krpeljnog meningoencefalitisa i uzročnikom Lyme boreliozom javljaju u kontinentalnom dijelu, najčešće u sjevernoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Krpelji koji prenose mediteransku pjegavu groznici javljaju se u priobalnim županijama.

'Ako krpelja nađete u koži – odmah ga odstranite bez gnječenja, uhvatite ga pincetom blizu glave, što bliže mjestu gdje se pričvrstio u koži i odstranite nježno i opreznio – izvucite prema gore i van. u koži. Nakon što je krpelj odstranjen, mjesto uboda je preporučljivo premazati antiseptikom. Nakon uboda krpelja javite se obavezno liječniku radi savjeta u vezi zaraznih bolesti koje oni mogu prenijeti, savjetuje dr. Nemeth.

Kod prevencije od ujeda krpelja, bitno je birati puteve koji nisu obrasli, odnosno bez gustog grmlja, a preporuča se i nošenje odjeće od glatkog materijala. Prevencija je i nanošenje repelenata na tijelo, koji su učinkoviti i protiv krpelja.

Ne igrati se s otrovom zmije

Opasnosni predstavljaju i zmije otrovnice, kojih u Hrvatskoj imamo tri vrste - poskok, riđovka i žutokrug. Unatoč nekim mitovima vezanim za odstranjivanje otrova, ili spriječavanje nejgovog djelovanja, dr. Nemeth savjetuje isključivo slijedeće korake.

'Umirite žrtvu ugriza. Treba izbjegavati svaki tjelesni napor. Ugriženi dio tijela mora mirovati. Imobilizirajte ugrizeni dio tijela koristeći udlagu ili povoj. Ukoliko je dostupno, najučinkovitiji oblik imobilizacije je čvrsti povez udlage elastičnim zavojem. Kontrakcije mišića ugrizenog dijela tijela samo će potaknuti širenje otrova, pa ovo treba izbjegavati što je dulje moguće. Odmah pozovite hitnu medicinsku pomoć ili ozljeđenog žurno odvezite u najbližu zdravstvenu ustanovu', preporuča naša stručnjakinja.

Opasnosti koje vrebaju u morskim plićacima

Opasnosti ljeti vrebaju i tamo gdje većina nas traži osvježenje - u vodi, odnosno moru. Neke vrste riba, poput morskog pauka, škarpine, žutulje i golubanke, imaju otrovne bodlje. Ukoliko dođe do uboda, najbolje je bodlje ne odstranjivati sam, već to treba prepustiti medicinskom osoblju. 'Ubodeni dio tijela grijte, uranjanjem u onoliko toplu vodu koliko možete podnijeti da ne bi nastala opeklina (50-60 stupnjeva Celzija) tijekom 30-60 minuta', savjetuje dr. Nemeth.

Osim riba, negudnosti u moru mogu izazvati vlasulje i meduze, koje pri kontaktu s ljudskom kožom izazivaju crvenilo, pečenje i oteklinu. 'Priljepljene krakove što prije uklonite, premažite octom, limunom, alkoholom, uljem za sunčanje ili suhim pijeskom, te ih sastružite s kože. Ne odstranjujte ih golim rukama! Ozljeđeno mjesto isperite morem. Ne koristite za ispiranje običnu vodu! Premažite ozljeđenu kožu umirujućom kremom. Ako se na ozljeđenoj koži pojave mjehuri i ranice obratite se liječniku', ističe dr. Nemeth.

Ljeto uskoro i službeno počinje, a s snjim i turistička sezona dobiva pun zamah. Mnogi prirodu shvaćaju zdravo za gotovo, no potrebno se pridržavati samo par jednostavnih pravila, kako se odmor u prirodi ili na moru, ne bi pretvorio u krajnju neugodu, ili nešto kudikamo gore. Stoga, navedene savjete valja poslušati.