Bugarska vlada pozvala je Hrvatsku i Srbiju da kao dioničari sudjeluju u projektu gradnje nuklearne elektrane Belene na Dunavu. Bugarski premijer Bojko Borisov uputio je službena pisma hrvatskoj premijerki Jadranki Kosor i srbijanskom predsjedniku Borisu Tadiću, s pozivom njihovim zemljama da s udjelima od jedan, jedan i pol ili dva posto sudjeluju u projektu NE Belene.
Pročitajte i ovo
Zaklada Zora
Revolucionarni iskorak i za hrvatske pacijente: Uvodi se stanična imunoterapija tumora, evo kad stižu prvi pripravci
Spreman plan
Plan za bijeg iz grada u slučaju nuklearne nesreće u NE Krško
'Mi nećemo participirati u tom projektu', rekla je Kosor koja se na marginama summita u Bukureštu sastala i s bugarskim premijerom Borisovom. 'Mi imamo svoju energetsku strategiju po kojoj se radi. Imamo i nekih energetskih projekata koje smo nedavno predstavili', objasnila je hrvatska premijerka koja kaže kako to neće utjecati na odnose s Bugarskom.
Nastaviti prijateljske odnose
'Nastavit ćemo dobre prijateljske odnose s Bugarskom kojoj zahvaljujem na čvrstoj potpori' hrvatskom približavanju Europskoj uniji. Po riječima bugarskog premijera, 'sudjelovanje Hrvatske i Srbije učinilo bi taj projekt pragmatičnijim jer bi, kada se nuklearka izgradi, tržište bilo zajamčeno'.
>> Bugarska ponudila Hrvatskoj i Srbiji udjel u vlasništvu nuklearke na Dunavu
Po pisanju ruskih medija, Borisov je s Tadićem već razgovarao o tome projektu, te je njega i Kosor pozvao da na ponudu odgovore do 13. studenoga kad u Sofiju stiže ruski premijer Vladimir Putin na razgovore o energetici. NE Belene trebala bi graditi ruska državna tvrtka Atomstrojeksport, ali postoje problemi oko cijene. Projekt gradnje NE Belene zamrznut je u jesen 2009. kada se prijašnji strateški investitor, njemačka kompanija RWE koja je trebala osigurati dvije milijarde eura u zamjenu za 49 posto vlasništva, povukla iz projekta.
Po preliminarnom ugovoru bugarske vlade i Atmostrojeksporta iz 2008. godine, gradnja elektrane trebala je stajati četiri milijarde eura, ali su troškovi u međuvremenu porasli. Bugarska i Rusija produljile su 30. rujna 2010. taj ugovor za šest mjeseci dok ne postignu konačan dogovor o cijeni. Bugarska vlada u međuvremenu traže europske partnere i investitore za nastavak projekta. (Hina)