Sindikat o primjeni Škole za život: ''Uveli su pametne ploče, a nakon višesatnog gledanja u njih djeci se kvari vid"

Na konferenciji za novinare Sindikata Preporod s temom "Jesu li škole pripremljene, a učitelji i nastavnici osposobljeni?'' uz predsjednika Sindikata Željka Stipića govorit će Marija Veronkica Cvjetković iz Osnovne škola Bukovac, Jadranka Tukša iz XVI. gimnazije i Gordana Kovač Bluha iz Osnovne škola Rapska.

Pročitajte i ovo Nastavni sadržaj na tabletima Škole dobile 91 tisuću tableta: ''Ovo je važan korak. On će doprinijeti dinamici nastave i motivaciji učenika'' ŠKOLA ZA ŽIVOT Reforma ostala u sjeni štrajka: Što se sve promijenilo u školama – od rubrika u imeniku do velike novosti za prvašiće

Razlog sazivanja konferencije jest pitanje jesu li oni koji su osmislili Školu za život spremni provesti ju i u praksi.

Marija Veronkica Cvjetković istaknula je da su u procesu pripreme učitelji dobili mnogo informacija za koje nisu sigurni da su korisne. Kaže i da su se praktički samo promijenili termini koje koriste. ''Nije šija, nego je vrat. Ali neke bitne promjene nismo dobili. Pokušale su se raditi neke platforme, ali ni tu ljudi nisu shvatili poantu. Opće nezadovoljstvo vlada među kolegama jer nisu sigurni što najesen uopće trebaju raditi u svojim razredima'', kazala je Cvjetković.

Osvrnula se i na korištenje tehnologije u školama. ''Smatramo da to nije dobro za djecu jer u samo nekoliko klikova dobiju informacije, a ne trude se. Mi idemo sumanuto u te neke nove tehnologije. Znamo i da sve škole u Hrvatskoj nisu jednako opremljene i ne mogu svi jednako na toj razini provoditi nastavu, a i kad se svi odjednom spoje, sustav padne'', rekla je Cvjetković i iskazala nezadovoljstvo i pametnim pločama. Ispričala je da se kod uvođenja pametnih ploča nije razmišljalo o tome da je nakon višesatnog gledanja u pametnu ploču djeci teško i kvari im se vid.

''Stalno se govori da se ulaže u učitelje, a nije se uložilo ni u ono osnovno što nam treba. Nije se odgovorilo ni na ključno pitanje što moramo unositi u e-dnevnike kad počne nova školska godina'', zaključila je Cvjetković.

S time se slaže i nastavnica Jadranka Tukša. ''Glavni problem vidim u nama profesorima jer nama nitko ne daje konkretne govore jer ne znam što kao profesor moram napraviti za 1. rujna. Moji kolege su očajni, a ni ravnatelji nam ne znaju reći što treba. Od županijskih vijeća trebali bismo dobiti odgovore, a ta se vijeća još provode. Moje će biti 10. 7., a znam da kolege iz psihologije vijeće imaju tek najesen'', kaže Tukša.

Nastavnici su trebali proći virtualni tečaj Loomen kako bi se pripremili, ali Tukša kaže da i tu ima problema. ''Zanima me i podatak koliko je nas nastavnika prošlo Loomen. Neki su kolege to samo ignorirali. Mi se bojimo kako će to sve izgledati jer su neki samo prošli tu virtualnu edukaciju, a neki nisu'', pita se Tukša.

Učitelji bez kurikuluma za dnevni boravak

Gordana Kovač Bluha govorila je i o produženom boravku u školama. ''Učitelji su očekivali da će dobiti neke svoje kurikulume, no svi smo čuli ministricu da je rekla da kurikuli za ovu godinu ne postoje i da ih nećemo ni dobiti. Ovo je samo nastavak takve neke politike. Učitelji u produženom boravku imaju niz drugih problema, o kojima ne bih sad govorila, no oni tamo rade pet sunčanih sati, od čega dva provode u učenjima, a onda imamo tri sata tijekom kojih ne znamo što raditi. Ako ministrica smatra da bi ta tri sata trebala biti čuvanje djece, onda to tako treba i reći'', kaže Kovač Bluha.

Predsjednik sindikata Željko Stipić kazao je da se posljednjih tjedana sindikatu upućuje pitanje hoće li oni nešto poduzeti. ''Sa stručnim usavršavanjem počelo se dosta kasno. Još krajem prošle godine smo govorili da je rujan vijeme kada treba početi s osposobljavanjem učitelja za iduću godinu. Po tom pitanju se nije dogodilo ništa. Zašto smo čekali do sada? Jer smo mislili da će se još puno toga dogoditi. Za 10-ak dana svi će na godišnje odmore i ne može nas više nitko uvjeravati da ono najvažnije tek slijedi'', kaže Stipić.

''Jako me zanima kako od jeseni moramo ocjenjivati djecu'', pita se Željko Stipić. ''Baš zato što cijenimo i zagovaramo promjene, mislimo da bi se trebalo dati i uzeti dovoljno vremena da se škole kvalitetno i infrastrukturno pripreme'', poručio je Stipić.

Stipić je pozdravio ministričinu najavu povećanja plaća za učitelje.

''Odlučili smo svim školama poslati jedan zahtjev. To je jedan zahtjev, ali se radi o tri podzahtjeva. Prvi je zahtjev za odgodom frontalne primjene Škole za život 2019./2020. godine. Drugo, stvaranje neophodnih uvjeta u svim školama. I treće je provođenje intenzivnog i cjelovitog usavršavanja učitelja, nastavnika, stručnih savjetnika, ravnatelja i svih onih koji Školu za život moraju provoditi. Taj će se zahtjev potpisivati i bit će upućen predsjedniku Vlade'', rekao je Stipić. Zahtjev će se potpisivati od 26. lipnja do 12. srpnja. 

''Ako prikupimo dovoljno potpisa, premijeru će biti upućena nedvosmislena poruka što je činiti'', rekao je predsjednik sindikata. ''Većini nastavnika itekako je stalo do toga da osposobljeni iziđu pred svoje učenike, a ravnatelji pred svoje nastavnike. Ne zaboravimo i da ispravljanje štete, ako do nje dođe, past će na leđa tih učenika, nastavnika, suradnika i ravnatelja'', poručio je Stipić.

Na pitanje novinara zašto će zahtjev adresirati premijeru, koji je odluku o reformi obrazovanja prepustio HNS-u, iz sindikata su kazali da je to problem svih nas, a ne samo jedne stranke. ''Obrazovanje je ipak nacionalno pitanje'', kazala je Cvjetković. Na to se nadovezao i Stipić rekavši da je to pitanje koje se tiče svakoga, pa i premijera koji je i sam roditelj.