"Bili smo već na BBB, ali nikad nismo imali taj rejting i pozitivne izglede", rekao je.
Eropska komisija je kazala da je revidirala prognoze glede rasta BDP-a, s 5,4 na 8,1. Premijer je podsjetio da je Vlada projekcije BDP-a revidirala s 5,2 na 9 u ovoj godini. Fitch je pregonozirao rast 3,8, a današnja procjena je 8,9. HNB projicira rast BDP-a 8,5, rekao je.
Plenković kaže da se potvrdilo da "obećaju manje i isporučuju više".
"Ocjene EK i Fitcha o turističkoj sezoni su iznad naših i njihovih očekivanja. U okolnostima pandemije i ograničenja, s politikom sigurnog boravka u Hrvatskoj, i aktivne pripreme sezone, napravili iskorak, pa smo na temelju Euronewsa mediteranska zemlja koja je ostvarila najbolje rezultate", kazao je premijer.
O ulasku u eurozonu
Govori i o ulasku u europodručje.
"Ključ i sidro našeg ekonomskog smjera u budućnost je ulazak u europodručje", rekao je.
"Drugi element koji je izrazito važan je stabilnost naših javnih financija. Mi odgovorno upravljamo financijama, smanjujemo javni dug, deficit, mi smo prije korone imali proračunski višak, izašli smo iz procedure makroekonomskih neravnoteža. Da nije bilo korone bili bi dogodine ispod 60 posto duga. Mi smo, naravno, zbog pada BDP-a išli nekoliko koraka nazad lani, ali već smo ove godine pokazali žilavost, znanje i čvrstinu da se vratimo na putanju i da smanjujemo javni dug. Posebno su važni i pokazatelji. Promet u trgovini na malo u 9 mjeseci je veći 13 posto, raste industrijska proizvodnja, sektor izvoza. Raste sektor građevinarstva, turizam, sve što se odnosi na osobnu potrošnju", kaže.
"Oni nam vjeruju"
Kaže i da vide da je Vlada stabilna.
"Fitch kaže da smo stabilni, čvrsti, spominju političku situaciju i kažu da nema izbora tri godine. Oni nam vjeruju, sve gledaju i donose ovakvu procjenu. Ovo su prave, bitne, najvažnije vijesti. Ova vrsta vjerodajnica, legitimiteta, ocjena pomaže svima: gospodarstvu, svakom gospodarstveniku, svakom građaninu, bankama, cijelom sustavu koji je međusobno povezan. U tom lancu ovakav kontekst gdje dolazimo na razinu najvećeg kreditnog rejtinga u povijesti, usprkos svim ovim okolnostima, pokazuje da vrlo precizno i jasno znamo kuda idemo, što je dobro za Hrvatsku", rekao je.
Bitna odluka za Hrvatsku donosit će se u lipnju iduće godine, rekao je.
"U lipnju dogodine se donosi važna odluka za Hrvatsku. Na tome radimo sustavno, tiho, angažirano. Razgovaramo sa svima koji nam tu trebaju kazati da smo spremni na članstvo u europodručju", rekao je.
"Još nekoliko detalja. Ovo je na početku šeste godine našeg mandata šesti put da nam agencije podižu kreditni rejting. Fitch 3 puta, S&P 2 puta, Standards jednom", rekao je Plenković.
Cijepljenje i prosvjednici
"Gleda se i cijepljenje. Ove agencije prate što radimo kao društvo, jesmo li solidarni, odgovorni, je li razumijemo o čemu se radi. Mi smo prošli 2 milijuna cijepljenih, mislim da ćemo danas preći brojku od 60 posto cijepljenih odraslih, da ćemo danas preći brojku od 50 posto svih stanovnika koji su cijepljeni", dodao je Plenković.
Kaže da svatko ima pravo na prosvjed. "Mi zagovaramo stav liječnika, znanstvene zajednice. Bilo bi dobro da se cijepi većina naših građana. Oni koji to neće, mogu obaviti test. Želimo respektirati sve koji su se cijepili".
Zašto Moodys nije podigao rejting?
"Čini se da smo agenciji Fitch nasimpatičniji", a novinarka ga je pitala zašto nas ne voli Moody's koji nije podigao rejting Hrvatske.
"Svaka agencija ima reputaciju i pristup. Fitch je fizički poslao ljude ovdje prije nekoliko tjedana. Oni ne vode razgovore samo s Vladom, oni razgovaraju s ljudima iz gospodarstva, HNB-om, njihova optika je bazirana na stavovima više dionika. Zadnji put kad nas je Moodys ocijenio, to je bilo prije točno godinu dana. Mi se nadamo da će i oni pratiti sve ovo što govore druge agencije. Mi smo po dvije agencije u ivensticijskom, od Moodysa još očekujemo taj korak", rekao je.
Na pitanje reportera Dnevnika Nove TV Ivana Čorkala kako ovo pomaže građanima, odgovorio je: "Ako se država zadužuje po najnižim kamatama ikad, onda i banke po nižoj kamati nabavljaju novac. Onda banke po nižim kamatama građanima plasiraju novac. To je poanta, cijena novca je manja".
Razriješit će šefa SAFU-a
Novinari su pitali i koliko je za Vladu i državu nezgodno da je u prtivoru čovjek koji vodi najvažniju agenciju za EU novac.
"Mi smo u fazi od 2016., tada smo preuzeli odgovornost, bila je 9 posto apsorbcija EU fondova. Mi smo sad na 120 posto. Mi smo u plusu više od 50 milijardi kuna u odnosu na članarinu koju plaćamo. Toliko o koristima o članstvu u EU. Ako imate toliki plus, to nije loše. Što se tiče ove situacije, žao mi je, ali neće se ništa promijeniti. To nije opasnost za reputaciju. Mi ćemo razrješenje napraviti na sjednici Vlade, stvar ide dalje. Što će biti kasnije, ne znam, nek to odluče institucije koje su za to nadležne", rekao je.
O Milanoviću
Komentirao je odnos s predsjednikom Zoranom Milanovićem koji mu je sinoć poslao dokument.
"Primio sam to. Ja sam uvjeren da će to on objaviti. To nije dramatično pismo. Ako on to ne objavi u narednih dan dva, to bi me iznenadilo", rekao je Plenković i rekao da će pismo komentirati kad ga predsjednik objavi.
Vožnja biskupa vojnim brodom
Osvrnuo se i na vožnju biskupa vojnim brodom.
"Što se tiče vojnih brodova, ja ne vidim što je problem. Radilo se o zaređenju biskupa Vidovića. Vojni ordinarijat je pismeno tražio od ministra da se organizira prijevoz, ministar je to odobrio. Ja mislim da nije kazneno djelo, država nije propala. Što se mene tiče, nije problem da se to napravilo", rekao je Plenković.
"Ne vidim da je tu propala ratna mornarica, država. Po toj logici mogli bi štošta toga eliminirati", rekao je Plenković.
Kaže da je vidio poruku biskupa o cijepljenju, oni kažu da ne smije biti prisile.
"Da samo pet sekundi provedu na intenzivnoj s oboljelima, nikad ovo više ne bi radili"
"Papa je bio jasan, on poziva ljude da se cijepe. Ja ne vidim da je testiranje invazivno, mi smo se u Glasgowu trebali više puta testirati, prije puta, u avionu, pa smo se opet u hotelu testirali", kaže.
"Odraslim ljudima testiranje ne bi trebalo biti problem nikome. Ja vjerujem da su se mnogi biskupi cijepili. A što se tiče slobode da se netko baš ne želi cijepiti, okej, ali to ne može biti razlog da ne poštujemo one koji su cijepljeni. Nebuloze idu internetom, COVID potvrde se uspoređuju s progonom iz Drugog svjetskog rata, ne znam tko se toga sjeti. Svaki dan je tu prosvjed, neka prosvjeduju svaki dan. Ali postoji nešto što se zove zdrav razum", rekao je premijer.
"Svi ovi koji lažu da korona nije problem, da samo pet sekundi provedu na intenzivnoj s oboljelima, nikad ovo više ne bi radili. Svaki put kad slušam liječnike, ne mogu vam reći koliko cijenim taj njihov napor. I s druge strane zgroženost prema onima koji tvrde da toga nema, da je to izmišljeno", rekao je.
Na pitanje hoće li se spusiti među prosvjednike protiv mjera koji mu se svakog dana skupljaju pod prozorom i razgovarati s njima kaže da danas ne može jer ide u Beč na obljetnicu Europske udruge studenata prava.
"Danas ne mogu, idem u Beč u 15:30, moram biti tamo, imamo jednu veliku obljetnicu Europske udruge studenata prava. Nemam problem razgovarati s bilo kime, ja dosad nisam imao dojam da itko želi razgovarati s nama, imao sam dojam da su to mirni prosvjedi izražavanja stava. Mi živimo u demokraciji, nema problema. Ako hoće netko razgovarati, može nam se obratiti. Ako želi razgovarati, da malo čujemo u čemu je to problem, ja bih volio to kroz dijalog razumijeti", rekao je.
Pitali su ga i kako će se u Banskim dvorima provjeravati COVID potvrde.
"Kao i svi, ovdje je ogroman broj cijepljen, za nas vrijede ista pravila. Ja nisam čuo da tu ima otpora, nema otpora. Ja vam mogu pokazat COVID potvrdu", rekao je Plenković i pokazao potvrdu na mobitelu.
Ocjena agencije Fitch
Agencija Fitch podigla je u petak kreditni rejting Hrvatske za jednu razinu, iz 'BBB-' na 'BBB', uz pozitivne izglede, ističući napredak u pripremama za članstvo u eurozoni i snažan oporavak hrvatskog gospodarstva od pandemijske krize.
Fitch procjenjuje da će Hrvatska unatoč pandemijskom šoku biti u poziciji da postane članicom eurozone u zacrtanom roku, siječnju 2023., otprilike godinu dana prije no što su u agenciji do sada prognozirali.
Procjenu obrazlažu "značajnim napretkom" u ispunjavanju kriterija konvergentnosti i strukturnih reformi i političkom podrškom na široj razini eurozone.
