Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Zelena alga Caulerpa racemosa, zabilježena na pedesetak lokaliteta, od Cavtata do Vrsara, najveća je pošast koja je zahvatila hrvatsko obalno podmorje na početku ovoga stoljeća zaprijetivši uništenjem njegove biološke raznolikosti.


U hrvatskom je moru prvi put uočena 2000., a stručnjaci splitskoga Instituta za oceanografiju i ribarstvo upozoravaju kako bi obalni pojas hrvatskoga mora za dva do tri desetljeća mogao u potpunosti biti zahvaćen.

Vezani članci Policija na otvorenom moru (Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL) Kraj potrage: Tijelo nestalog ruskog nautičara pronađeno u Mljetskom kanalu Pomorska nesreća na Mljetu (Foto: Ministarstvo mora) Katamaran se zabio u Mljet: Ozlijeđenog helikopterom odvezli u splitsku bolnicu

Ante Žuljević, voditelj projekta 'Praćenje, nadzor širenja i
uklanjanja invazivnih alga roda Caulerpa', napominje kako su gotovo devedeset posto staništa alge otkrili ribari i ronioci koji su nedavno otkrili i veliko nalazište kod Maslenice na Šolti.

Posebno je zabrinjavajuća pojava alge kod Vrsara, gdje
temperatura mora zimi padne i na sedam Celzijevih stupnjeva. Prema riječima Ante Žuljevića, to je najsjevernija točka na svijetu, gdje je Caulerpa racemosa pronađena.

Najveće površine zahvaćene algom, čak uzduž 14 kilometara obalne linije, od pličine do 60 metara dubine, zabilježene su na sjevernoj strani Mljeta.

Jedino uklanjanje sada se provodi u Nacionalnom parku 'Mljet' u Velikom jezeru gdje je alga pronađena uz najveći koraljni greben u Sredozemnom moru.

Sveobuhvatni projekt praćenja i nadzora širenja zelene alge pokrenut je 2005. zahvaljujući Ministarstvu kulture koje je prepoznalo problematiku posebno zbog opasnosti za zaštićena područja.

Pokrenuta je internetska stranica (www.izor.hr/kaulerpa) i ljetos je tiskano 100.000 brošura na hrvatskom, engleskom i talijanskom jeziku, kojima se željelo upozoriti na opasnost invazivnih kaulerpi i mjere opreza, kako se ne bi ljudskim nemarom još više širile i ugrožavale jadransko podmorje. Svojim rastom kaulerpa uništava autohtone alge, a neke vrste riba nestaju s njezinih površina.

'Za suzbijanje širenja alge važna je edukacija, rano otkrivanje
staništa i izdašnija potpora', napominje Žuljević.

Ministarstva okoliša ove godine u svom proračunu nije izdvojilo ni kune za suzbijanje staništa kaulerpi, a od obećanja ministra mora ostalo je sjećanje na njegovo kupanje u Starigradskom zaljevu.

Druga invazivna kaulerpa, Cauleropa taxifolia, prvi je put zabilježena 1994. u Starigradskom zaljevu i na još dvije lokacije - kod Malinske i Barbatskom zaljevu, gdje su je jake zime uglavnom uništile. Kad je ta alga uočena u Starigradskom zaljevu prekrivala je šest hektara, a do kraja prošle godine, kako upozorava Žuljević, zahvatila je 70 hektara.

Po njegovim riječima, fizičko uklanjanje invazivnih kaulerpi daje rezultate ako su površine male. Postignuti su značajni rezultati na području Starigradskog zaljeva i u Nacionalnom parku 'Mljet', međutim, kako kaže, te metode nisu dovoljne da riješe problem.

'Mogućnosti s morskim pužem koji se hrani Caulerpama tek su na početku istraživanja. Ako se ne umiješa 'Božji prst' ili znanost ne da efikasan odgovor, ekosustav našeg podmorja bit će izgubljen', smatra Žuljević.