I premda se za onečišćenje oceana i mora, kao i za manjak hranjivih tvari zna već desetljećima, istraživači kažu da klimatske promjene pogoršavaju stanje kada je posrijedi nedostatak kisika.
Pročitajte i ovo
U usporedbi sa šezdesetim godinama prošlog stoljeća, nedostatak kisika zabilježen je na 45 oceanskih lokacija, a danas je isti problem uočen na čak 700 mjesta.
Stručnjaci kažu da takvo stanje osobito šteti određenim ribljim vrstama poput tune, morskog psa i jedne vrste sabljarke.
Otprije je poznato i to da određene kemikalije, poput dušika i fosfora s farmi i industrijskih pogona, utječu na razinu kisika, što je još uvijek primarni čimbenik, osobito u područjima bližima obali.
Povećana opasnost
No posljednjih se godina ta opasnost povećava uslijed klimatskih promjena.
S emitiranjem veće količine ugljikova dioksida jača i učinak stakleničkih plinova te oceani apsorbiraju i više topline.
Takva toplija morska voda sadrži manje kisika, ističu znanstvenici.
Čak i male promjene u atmosferi mogu značajno utjecati na život u morima i oceanima.
U vodama siromašnim kisikom bolje od riba preživljavaju mikrobi, meduze i sipe. Voda koja sadrži manji postotak kisika njima odgovara, ali ne odgovara brzim ribama poput sabljarke ili krupnim ribama poput tune.
Stručnjaci ističu da veće i brže ribe imaju i veće energetske potrebe.
"I ranije nam je fenomen smanjenja količine kisika u morima i oceanima bio poznat, no sada to prvi put povezujemo s klimatskim promjenama", rekla je Minna Apes iz Međunarodne udruge za zaštitu prirode.
"Ovo je možda krajnji poziv na buđenje iz nekontroliranog ljudskog eksperimenta jer se emisija ugljika nastavlja povećavati", rekao je Dan Laffoley, jedan od autora izvješća. Podsjetio je da na smanjenje količine kisika u oceanima utječu globalno zagrijavanje te onečišćenje oceana i mora tvarima koje nastaju kao posljedica kemikalija s farmi i s industrijskih pogona.
Ugroženi morski ekosustavi
Nestanak kisika iz oceana prijeti morskim ekosustavima koji su već ugroženi zbog zagrijavanja i zakiseljavanja oceana", kaže Laffoley.
Baltičko more i Crno more najveći su zatvoreni morski ekosustavi s niskim udjelom kisika, stoji u izvješću IUCN-a. Premda su za to u Crnome moru dijelom zaslužni prirodni razlozi, u Baltičkom moru glavni su uzrok smanjenja udjela kisika korištenje gnojiva i klimatske promjene.
Ako države nastave s uobičajenim pristupom emisiji stakleničkih plinova, svjetski bi oceani do 2100. mogli ostati s tri do četiri posto kisika manje. (Hina)
-
Gužva na plažiPogledajte prizore na egipatskim plažama: "Ovako nešto nikada nisam vidio"
-
pucao po ljudima, ranio više osobaU sumanutom pohodu u Sisku kalašnjikovom ubio ženu, ide na psihijatrijsko liječenje: "Ima veća prava nego žrtve"
-
NevjerojatnoImotski kao Azurna obala: Zašto su cijene smještaja dosegnule 500 eura za noć?
