Galerija
Svjedoci smo posljednjih godina, osobito posljednjih mjeseci drastičnih vremenskih prilika u Hrvatskoj - tko je za to kriv, je li u pitanju isključivo djelovanje čovjeka ili su te promjene neizbježne?
Bilo bi možda malo pregrubo reći da je samo čovjek zaslužan za te promjene. U atmosferi postoje i prirodne varijacije. Da li neka ekstremna pojava koja se dogodi i zabilježi, posljedica ljudskog djelovanja, potrebno je istražiti. Međutim, postoje studije koje nepobitno pokazuju da postoje klimatske promjene, da postoji trend zatopljenja i da u takvoj situaciji u budućnosti možemo očekivati i češće i intenzivnije vremenske pojave.
Što možemo očekivati u budućnosti - u idućih deset godina recimo?
Kad govorimo o tome što možemo očekivati u budućnosti, onda gledamo neko duže razdoblje, gledamo neku klimatologiju i razdoblje od 30 godina. Tako možemo reći da u skorijoj budućnosti, za razdoblje od 2011. do 2040. godine očekujemo trend zatopljenja. Oborinski signal nije toliko jednoznačan, on je promjenjiv što se tiče prostora i vremena. Dakle, nije jednoznačan, kako u svim sezonama, tako ni u godini. Prema sredini 21. stoljeća, za razdoblje od 2041. do 2070. godine, signal temperaturne promjene je još izraženiji. Dakle temperature će biti još više nego u sadašnjem razdoblju. Tu je nešto izraženiji signal promjene oborina i možemo očekivati ljeti, na primjer, nešto manju oborinu, posebno na Jadranu što se Hrvatske tiče, a zimi je tu povećana oborina. Međutim, treba reći da će broj dana sa snijegom biti manji u Hrvatskoj.
Treba li se, i radi li Hrvatska uopće, na prilagodbi tim novim klimatskim uvjetima - koliko će to utjecati na našu ekonomiju, turizam - hoće li se podignuti recimo razina mora?
Radi se na istraživanjima. Upravo je napravljena prilagodba strategije klimatskim promjenama. Za područje Hrvatske izrađene su bijela i zelena knjiga. Isto tako napravljen je i akcijski plan kako bi se trebalo prilagoditi u pojedinim granama sektora u slijedećih pet godina. Taj akcijski plan će se produživati svakih pet godina. Trenutno političari moraju usvojiti te strategije i planove, međutim studije su napravljene i gledalo se kako bi se to moglo odraziti na pojedini sektor. Na primjer, u turizmu se pokazalo da će ljeta možda biti prevruća za neku turističku sezonu, no međutim tu imamo produženja i prije sezone i nakon sezone, za povoljnija razdoblja tako da na neki način možemo imati i benefite od ovih klimatskih promjena, a ne samo negativne posljedice.
A u poljoprivredi?
U poljoprivredi nažalost možemo očekivati češće suše i u tom smislu bi možda trebalo razmišljati o navodnjavanju, prilagodbi kultura koje treba saditi i napraviti strategiju.
Jesu li neki dijelovi Hrvatske posebno ugroženi - gradovi na Jadranu?
Postoje neka područja koja su ugroženija, na primjer delta Neretve, gdje imamo prodor slane vode u tu deltu i onda dolazi do ugroza kultura koje se tamo sade, tako da se može reći da su neka područja ugroženija.
Što pojedinac može učiniti da barem malo ublaži ove klimatske šokove?
Svatko može na neki način barem malo doprinijeti. Recimo da smanji ispuštanje ugljičnog dioksida, stakleničkih plinova, možda biciklirati i hodati viš,e a manje koristiti automobile. To je teško ali eto, moguće. Reciklirati otpad.
-
Piše nutricionisticaHrana koja smanjuje CRP: Što jesti da upala prođe prirodnim putem?
-
NEMA MU RAVNOGVIDEO Martinjak u minuti riješio bivšeg UFC borca i zadržao pojas prvaka
-
masovna mobilizacija?Stižu im hitni pozivi usred noći, šalju ih na granicu: "Odbijanje ne prihvaćaju, svi se stavljaju pod oružje"
