Ostvaruju se prognoze znanstvenika: ''Toplija budućnost i sve češći ekstremni vremenski događaji su izvjesni''

Riječ je o projektu modernizacije meteorološke motriteljske mreže u Hrvatskoj - Metmonic - vrijednom gotovo 344 milijuna kuna, koji je 85 posto financiran novcem Europskog fonda za regionalni razvoj, a 15 posto novcem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Pročitajte i ovo Objavio DHMZ Stiže promjena vremena, najavljen novi snijeg! Upaljen meteoalarm u dvije regije Vremenski ekstremi Važna obavijest DHMZ-a: "Ovo je od presudne važnosti za sigurnost građana"

Drugi je projekt AIRQ - Proširenje i modernizacija državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka, vrijedan oko 125 milijuna kuna, koji Europski fond financira sa 106 milijuna kuna, a ostatak Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

"Državni hidrometeorološki zavod znači nam jako puno u kontekstu modernizacije meteorološke i motriteljske mreže, odnosno povećanja kvalitete praćenja zraka i kroz projekte i strategiju prilagodbe klimatskim promjenama, gdje je DHMZ ključni dionik, odnosno najveća potpora ministarstvu", rekao je ministar Tomislav Ćorić.

"Ekstremi koji se događaju posljednjih godina daju nam za pravo promišljati kako dugoročno rješavati sve ono što nas opterećuje, odnosno kako doskočiti svemu čime smo pogođeni", istaknuo je, dodajući da ministarstvo stalno mora 'držati oko' upravo na onom što nose klimatske promjene i globalno zatopljenje, a Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama ocijenio je ključnim dokumentom za Ministarstvo zaštite okoliša i Vladu RH.

Podsjetio je da su izrađene Zelena knjiga i Bijela knjiga pa iz faze u fazu ministarstvo napreduje u izradi strategije koja će, nakon savjetovanja s javnošću, biti upućena i u Vladu.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš istaknuo je da će u dva važna projekta za hrvatsku meteorologiju i DHMZ biti uloženo 470 milijuna kuna, od čega 71 milijun kuna iz tog fonda.

Branka Ivančan-Picek: Toplija budućnost nam je izvjesna

Ravnateljica DHMZ-a Branka Ivančan-Picek istaknula je kako se ostvaruju prognoze znanstvenika te da nam je "toplija budućnost izvjesna", a s njom i sve češći ekstremni vremenski i hidrološki događaji. Podsjetila je da je prošla, 2017. godina bila jedna od tri najtoplije otkako postoje meteorološka mjerenja na svijetu.

"2018. nije nas pomazila, donijela nam je ponovno ekstreme krajem veljače, Hrvatsku je zahvatila ekstremna hladnoća s velikom količinom snijega. Zahvatila je i velik dio Europe, gdje je taj val hladnoće odnio desetke ljudskih života i nanio znatnu materijalnu štetu, a ovih dana u mnogim krajevima Hrvatske svjedočimo poplavama i odronima kao posljedicama naglog topljenja snijega i zatopljenja koja su slijedila nakon toga", rekla je Ivančan- Picek.

Kako bi se smanjile buduće štete od ekstrema, Svjetska meteorološka organizacija, među ostalim, globalno potiče uspostavu standardizirane meteorološke infrastrukture, razvoj i primjenu numeričkog modeliranja vremena i klime te uspostavu sustava ranog upozoravanja, istaknula je, dodajući kako su u DHMZ-u aktivno uključeni u rad i donošenje odluka Svjetske meteorološke organizacije, ali ponajprije poduzimaju aktivnosti kako bi zadovoljili rastuću potrebu hrvatskih građana i institucija za informacijama.

Branka Ivančan-Picek rekla je da će se realizacijom dvaju velikih strateških projekata: modernizacijom meteorološke motriteljske mreže u RH (Metmonic) te proširenjem i modernizacijom državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka (AIRQ) znatno poboljšati kvaliteta mjerenja i osigurati češći, prostorno gušći i pouzdaniji podatci mjerenja.

"Tim projektima namjeravamo znatno osuvremeniti rad te poboljšati kvalitetu naših proizvoda i usluga uvođenjem novih tehnologija, uvjeta rada i opreme s kojom radimo, a to u konačnici znači veću sigurnost i ugodnost života naših građana, doprinos zaštiti prirode te održivom gospodarskom razvitku", poručila je.

Voditeljica projekta Metmonic Nataša Strelec Mahović istaknula je kako će se tim projektom, koji će se provoditi do kraja rujna 2021., modernizirati cijela meteorološka motriteljska mreža u Hrvatskoj. Uspostavit će se 450 novih automatskih meteoroloških mjernih postaja radi pravodobnih upozorenja na opasne meteorološke pojave, a i prognoze vremena bit će točnije i preciznije, osobito kratkoročne, naglasila je.

Voditeljica projekta AIRQ Cleo Kosanović rekla je da će tim projektom, koji će se provoditi 48 mjeseci, uspostaviti sustav za upravljanje kvalitetom zraka s cjelovitim sustavom za mjerenja, čime će se zadovoljiti svi kriteriji očuvanja okoliša i zdravlja ljudi.

Ove se godine Svjetski meteorološki dan obilježava pod motom "Pripravnost na vrijeme - Klimatska inteligencija". (Hina)