Nagli porast broja učenika koji smatraju da je za upis na fakultet važno samo jedno

Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja) objavio je rezultate istraživačkog projekta "Kakve su navike učenja, obrasci pisanja (prepisivanja) domaćih zadaća i percepcija meritokracije?" (dijela znanstvenog projekta "Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene"), koji su zajedno sa županijskim stručnim vijećima stručnih suradnika pedagoga osnovnih škola Zagrebačke, Međimurske, Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije provodili od studenog 2015. do veljače 2016. godine.

Pročitajte i ovo agonija traje od potresa Ova djeca u školu idu u vatrogasnom domu, roditelji su ogorčeni: " Iz Grada dođu, obećaju nešto, ne ispune ništa" Split i Korčula Detalji velike akcije USKOK-a: Hrvat uhićen u Danskoj, novac od droge ulagao u nekretnine

Voditelji istraživanja bili su dr. sc. Zrinka Ristić Dedić i dr. sc. Boris Jokić.

Projekt je proveden s ciljem istraživanja razvijenosti kompetencije "učiti kako učiti" kod učenika četvrtih i osmih razreda u te četiri županije. Istraživanje je jedinstveno i po činjenici da su sudjelovale sve javne osnovne škole iz te četiri hrvatske županije, kao i svi učenici četvrtih i osmih razreda u tim školama: 6409 četvrtaša i 6411 osmaša.

Gotovo dvije trećine učenika smatra da su "za upis na fakultet u Hrvatskoj od sposobnosti učenja važnije snalažljivost, osobne veze i roditelji", što, navode autori istraživanja, "svjedoči o dubokim poremećajima prevladavajućih sustava društvenih vrijednosti i preslikama dominantnih društvenih obrazaca na područje odgoja i obrazovanja". Zaključci istraživanja prilično su poražavajući - gotovo dvije trećine učenika osmih razreda u četiri županije u kojima je provedeno istraživanje ne uči svakodnevno. Djevojčice pokazuju nešto veću redovitost u učenju. Autori istraživanja ističu kako je pritom važno naglasiti ulogu obrazovnog sustava u takvim rezultatima: "Više razrede osnovne škole karakterizira velik broj predmeta (12 obveznih uz koje većina učenika bira barem jedan izborni predmet), programi koji su gotovo isključivo usmjereni sadržajima, vrlo kruta predmetno-satna struktura te nepostojanje jasnih obrazaca i planova praćenja, vrednovanja i ocjenjivanja učeničkog postignuća".

Posebno je zabrinjavajuća, ističu, činjenica da gotovo 60% učenika osmih razreda uči isključivo prije ispitivanja, a što je karakteristično za oba spola i sve kategorije učenika, od onih s najslabijim do onih s najboljim uspjehom.

"Ovi rezultati ukazuju da je dominantan obrazac učenja u hrvatskom osnovnoškolskom obrazovanju učenje za ispitivanje. Ovaj oblik učenja se u literaturi smatra izrazito štetnim za razvoj pozitivnih motivacijskih obrazaca kod učenika, negativno utječe na obrazovne ishode i ne razvija osnovu za učenje u cjeloživotnoj perspektivi", navode autori istraživanja te dodaju da osobine obrazovnog sustava, ali i društva u cjelini, potiču ovakve obrasce učenja.

Nadalje, gotovo polovica osmaša domaće zadaće, lektire i slično "često" ili "gotovo uvijek" piše u zadnji čas. "Još više zabrinjavaju odgovori vezani uz to prepisuju li učenici domaće zadaće. Trećina učenika osmih razreda odgovara da to čini 'često' ili 'gotovo uvijek', a tek petina 'gotovo nikada'. Premda bi bilo naivno, a možda i neispravno, inzistirati da učenici međusobno ne dijele domaće zadaće, zabrinjava postotak onih koji to čine 'često' i 'gotovo uvijek'."

Pritom posebno zabrinjava što najviše prepisuju učenici koji ostvaruju lošiji uspjeh, pa to otvara pitanje smislenosti i svrsishodnosti domaćih zadaća u ovakvom obliku.

Istraživanjem su obuhvaćeni i principi učenika koji se vežu uz visoko obrazovanje, odnosno upis na fakultete. Gotovo dvije trećine učenika smatra da su "za upis na fakultet u Hrvatskoj od sposobnosti učenja važnije snalažljivost, osobne veze i roditelji", što, navode autori istraživanja, "svjedoči o dubokim poremećajima prevladavajućih sustava društvenih vrijednosti i preslikama dominantnih društvenih obrazaca na područje odgoja i obrazovanja".

Prvo istraživanje ovog tipa provedeno je 2007. godine, a otad je, što u Institutu smatraju naročito zabrinjavajućim, došlo do izrazitog povećanja broja učenika koji doživljavaju da je obrazovni sustav postavljen na "potencijalno koruptivnim temeljima". Učenici većinom smatraju da sadašnji sustav ne omogućava svima pruža jednake mogućnosti.

Cjelovite rezultate istraživanja možete pročitati u priloženom dokumentu.