Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Već mjesecima Dnevnik Nove TV upozorava na sramotnu činjenicu da hrvatski gimnazijalci informatiku uče po planu i programu iz 1994. godine. Osnovnoškolcima je to još uvijek izborni predmet, no ukorak s vremenom zato idu naši susjedi. Slovenci imaju nove kurikulume, a u Srbiji - informatika postaje obvezan predmet.


Kada vide disketu, većina današnje djece pojma nema što je to, jer se ne koristi već - godinama. Nisu je ni vidjeli, a o njoj bi trebali učiti. Jer tako piše u planu i programu informatike , napisanom dok se oni još nisu ni rodili. No, po programu iz 1994. profesori više ne predaju.

Vezani članci Mlađa muška osoba uz prijetnju bombom ušla u sisačku srednju Strukovnu školu 02 Policija otkrila detalje jučerašnje prijetnje bombom u sisačkoj školi, pretražili i dom muškarca Silikoni Youtuber naveo 10 razlika između Hrvatske i Srbije: ''Cure su im pune silikona''

Prema njemu računala bi trebala imati disketnu jedinicu, a takva se računala već godinama ne proizvode. Također, u njemu stoji kako je grafika u boji na računalima poželjna, ali nije nužna.

I dok se u Hrvatskoj o tome ne razmišlja, u susjednoj Srbiji od petog do osmog razreda informatika postaje obvezan predmet. Novac ulaže Ministarstvo trgovine, turizma i tehnologije te Akademska mreža.

"Ta promjena se najkraće izražava u tome da nam u školu dolaze generacije koje su rođene u digitalnom dobu", priopćili su iz srbijanskog ministarstva prosvjete, nauke i tehnologije.

Svjesni su toga i Srbi i Slovenci, pa djecu uče po novim kurikulumima informatike. Ima ih i Hrvatska. Ali dok stoji kurikularna reforma, ni napisani dokumenti se ne provode.

"Svi znamo da se digitalna tehnologija strašno brzo mijenja tako da bi se plan i program za informatiku svake dvije-tri godine trebao mijenjati, a ne čekati 20 godina i onda ustanoviti - da je star", napominje profesorica Lidija Kralj, članica Stručne skupine za izradu kurikuluma informatike.

Profesorica Kralj državi može biti primjer da izgovori ne postoje.

"Ja sam informatiku počela držati s jednim jedinim računalom i to je bilo na pomičnom stolu s kotačićima koji smo prevozili iz učionice u učionicu. Evo, iz tih prvih generacija imamo nekoliko programera danas", ističe profesorica.

S uspješnim generacijama, unatoč tromom sustavu, Hrvatska nema problema. Dominik je informatički olimpijac, državni prvak, a zanat je "pekao" i u Googleu.

"Nepostojanje standardiziranog programa koji je u toku s informatičkim vremenom... meni je to apsurdno u današnjoj državi", smatra Dominik Gleich, student FER-a.

U državi u kojoj se samo izmjenjuju članovi Povjerenstava i stručnih skupina, a obrazovni sustav zapeo je u 90-ima. I već gotovo četvrt stoljeća politika ne popravlja tu sramotnu štetu. 

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr