Prošlog mjeseca, Vasiljkovićevi odvjetnici uložili su pred federalnim sudom priziv u kojem su osporili njegovo izručenje Hrvatskoj tvrdeći da se australski federalni zakon, koji regulira pitanja izručenja, ne odnosi na optužene za ratne zločine.
Australski sudac Dennis Cowdroy u petak je odbacio taj priziv.
Obrazloženje odluke suca Cowdroya nije objavljeno, navodi AP.
51-godišnji Vasiljković, sada australski državljanin, od 1991. do 1993. bio je zapovjednik srpskih paravojnih snaga u Hrvatskoj, a osumnjičen je za sudjelovanje u ratnim zločinima protiv civila i Hrvatske vojske te zatvorenika.
Uhićen 20. siječnja u Sydneyju temeljem međunarodne tjeralice koju je raspisala Hrvatska, Vasiljković se žalio australskom Vrhovnom sudu tvrdeći da je protuzakonito zatvoren jer dvije zemlje nemaju formalni sporazum o izručenju.
No Vrhovni sud mu je u lipnju odbacio žalbu prihvativši ocjenu australske vlade da Vasiljković može biti izručen temeljem Ugovora o izručivanju zemalja Commonwealtha pa je postupak
nastavljen na lokalnome sudu u Sydneyu.
Šibensko Županijsko državno odvjetništvo Vasiljkovića tereti da je kao zapovjednik jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojba, odnosno kao zapovjednik nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojba "Alfa", postupao protivno odredbama Ženevskih konvencija.
Osumnjičen je da je u lipnju i srpnju 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi te u veljači 1993. u Bruškoj kod Benkovca mučio, zlostavljao i ubijao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije.
Tereti ga se i da je kao zapovjednik jedinica za posebne namjene u srpnju 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada i zauzimanja glinske policijske postaje, prigradskog naselja Jukinca, te sela Gornjeg i Donjeg Viduševca.
Tijekom tog napada, protivno odredbama Ženevskih konvencija, oštećene su i uništene civilne zgrade, stanovništvo je natjerano u bijeg, opljačkana im je imovina, a ubijeni su i ranjeni civili među kojima i strani novinar.