Premda je novi Zakon o strancima, koji je na snazi od 15. ožujka, trebao olakšati zapošljavanje stranih radnika, situacija je gora nego prije i prilično kaotična, kažu poduzetnici.
"Ovo što država radi je sramota! S novim zakonom sustav je prestao funkcionirati", rekao nam je djelatnik jedne prijevozničke tvrtke koji se javio našem portalu kako bi upozorio na probleme sa zapošljavanjem stranih radnika koji su im neophodni za poslovanje.
"Policija ne rješava zahtjeve godinu dana"
"Imamo neriješene zahtjeve za dozvole iz listopada prošle godine, a ukupno nam stoji više od 100 zahtjeva. Dok čekamo da ih policija obradi, radniku moramo plaćati smještaj i osigurati automobil, što je 400 do 500 eura mjesečno po osobi. Zbog toga smo do sada izgubili stotine tisuća eura i ovo postaje neizdrživo", tvrdi naš sugovornik.
U Hrvatskoj je za izdavanje dozvole za boravak i rad državljanima trećih zemalja nadležno Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP), a zahtjev se podnosi nadležnoj policijskoj upravi ili postaji. Zakonski rok za izdavanje dozvole je 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
"Kad dođemo i pitamo u kojoj su fazi naši zahtjevi, u policiji nam kažu da nemaju dovoljno ljudi. Podnosili smo tužbe za sporost administracije, pa sud odluči da moraju riješiti zahtjev u roku 30 dana. Onda ga u policiji odbiju, i to prema internom dokumentu u koji nitko ne može dobiti uvid pa ne znamo zašto je odbijen", pojašnjava naš sugovornik.
Druga razina problema je, kaže, Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), koji provodi test tržišta rada i daje mišljenje poslodavcu prije podnošenja zahtjeva kod MUP-a.
Vozači mjesecima bez originalne vozačke
"S obzirom da nije riječ o deficitarnom zanimanju, preko HZZ-a trebamo objaviti oglas za zapošljavanje vozača, a onda oni naprave listu kandidata koji se mogu javiti na oglas. Od njih 28 javi se osam, a onda me jedan zove da je dobio drugi posao, drugi kaže da bi on radio od 8 do 16, uglavnom zaposlimo možda jednog. Kvotu za strane radnike ne možemo dobiti jer je HZZ kao poslao dovoljno ljudi, a prije izmjena zakona kvotu smo imali. Osim toga, HZZ je sklopio ugovor s Filipinima odakle se uvozi najviše radnika, no za naš posao oni se nisu pokazali osobito dobrima. Ako se dozvola i odobri za državljana neke druge zemlje, velika je vjerojatnost da će im viza biti odbijena ako nisu s Filipina", kaže ovaj prijevoznik.
Zbog dugotrajne procedure problemi nastaju i s dokumentacijom koju poslodavci moraju predati uz zahtjev za dozvolom za boravak i rad. Naime, osim preslike ugovora o radu, za vozače treba predati i originalnu vozačku dozvolu te potvrdu o nekažnjavanju, koja vrijedi tri do šest mjeseci i koja se plaća.
"Totalni je nonsens da se traži originalna vozačka dozvola i potvrda nadležnog tijela da je original. Mi to dostavljamo MUP-u i onda se vozačke šalju na vještačenje. I uvijek ponište oko 20 posto. Za to vrijeme radnik koji je još u Indiji, recimo, nema svoju vozačku, a kada mu naš MUP poništi original, ne obavještava indijsku policiju da je vozačka falsificirana. Uglavnom, jedna suluda situacija, a ja mislim da je netko na višoj razini jednostavno odlučio da se uvoz stranih radnika oteža", zaključuje naš sugovornik.
U 2025. izdano 20 tisuća dozvola za rad manje
Da je broj stranih radnika u Hrvatskoj ove godine pao u odnosu na prošlu potvrđuju i službene brojke MUP-a. Od 1. siječnja do 30. rujna 2025. ukupno je izdano 136.194 dozvola, dok ih je lani u istom razdoblju izdano 158.837. Uvoz stranih radnika pao je za sve sektore i sve države osim za Filipine. Ove godine dozvolu za rad je dobilo 12.809 Filipinaca, dok ih je lani izdano 10.424. Najveći pad ima Bangladeš, a ove godine za njihove je državljane izdano četiri puta manje dozvola.
I u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) potvrđuju kako se trenutačno na izdavanje dozvole za boravak i rad čeka po nekoliko mjeseci.
Rok za odlučivanje povećava se na 90 dana?
"Dio poduzetnika počeo je podnositi tzv. tužbe zbog šutnje administracije pa se sada predlažu zakonske izmjene prema kojima će se rok za odlučivanje o zahtjevu za dozvole povećati s 15 na čak 90 dana", ističu u HUP-u.
Kažu kako cijeli postupak zapošljavanja od trenutka kada neki poslodavac odluči zaposliti stranog radnika pa dok on uistinu i počne raditi traje minimalno šest mjeseci.
"Često se odbijaju zahtjevi bez ikakvog konkretnog obrazloženja koji uvjet nije ispunjen. Bez zakonske osnove se onemogućuje izaslanje stranih radnika u države gdje posluju hrvatska poduzeća, što je suprotno temeljnim slobodama prava EU-a. Zahtijeva se da za stranog radnika mora biti osiguran smještaj već prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad (mjesecima prije dolaska u Hrvatsku). Prilikom zapošljavanja vozača traži se uvid u originalne vozačke dozvole, što predstavlja nemogući uvjet i ne priznaju se ovjereni prijepisi vozačkih dozvola, što je suprotno podzakonskim propisima", kažu u HUP-u i dodaju kako se poduzetnici žale i na HZZ, koji ne izdaje mišljenja, već ona stoje u postupku, što prije nije bio slučaj.
"Starije gospođe šalju za rad u pilani"
"HZZ izdaje negativno mišljenje s obrazloženjem da im je upućen dovoljan broj nezaposlenih osoba iz evidencije HZZ-a, a u praksi to najčešće bude tako da se od 10 njih za posao javi jedan ili dva kandidata koji nemaju interesa za to radno mjesto ili neki savjetnici upućuju osobe koje očito nisu primjerene za takav posao (npr. starije gospođe za rad u pilani). Također, sve češće kao obrazloženje negativnog mišljenja jednostavno dobiju odgovor da poduzetnik 'ne obavlja djelatnost u registriranoj djelatnosti u RH' ili 'da se sumnja na prikriveno ustupanje radnika' (bez ikakvih dodatnih obrazloženja ili dokaza, često usprkos dokazima poslodavaca da se ne radi o tome)", navode u HUP-u.
Nakon što strani radnik prođe sve potrebne prethodne korake i dođe u Hrvatsku, poslodavac treba dobiti potvrdu MUP-a o prijavi prebivališta. Tek s tom potvrdom moguće je pokrenuti izradu biometrijske iskaznice, dobivanje OIB-a i konačnu prijavu radnika. U praksi taj je proceduralni korak do nedavno trajao najviše nekoliko dana (do 5 dana), ali sada, ističu u udruzi poslodavaca, traje i više od 30 dana, čime dolazi do niza problema.
"Radnik postaje nezadovoljan i frustriran i ne razumije zašto nakon svih dozvola čeka još jedan pečat. Očito je kako ne stoji mit da poslodavci zapošljavaju strane radnike jer su jeftiniji. Zapošljavanjem hrvatskog radnika umjesto stranog poslodavac štedi nekoliko tisuća eura. Najveći je problem nepostojanje primjerene komunikacije jer poduzetnici mjesecima ostaju uskraćeni za bitne informacije, pa čak i ako se odbije zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad, oni u tom razdoblju ne mogu prilagoditi svoje poslovanje", zaključuju u HUP-u.
MUP: Prosjek za rješavanje dozvola 40 dana
Iz MUP-a su odgovorili na naš upit kako je u 2024. godini prosječno vrijeme trajanja postupka rješavanja dozvola za boravak i rad bilo oko 40 dana od podnošenja zahtjeva.
"Policijska uprava zagrebačka ima najviše zaprimljenih zahtjeva u odnosu na druge policijske uprave, pa tako trenutno ima i najveći broj neriješenih zahtjeva", navode u MUP-u.
Što se tiče postupka provjere vjerodostojnosti stranih vozačkih dozvola, ali i ostale dokumentacije, u svim slučajevima sumnje u vjerodostojnost takvih isprava i dokumenata traže se na uvid izvornici. Provjerom izvornika se kod stranih državljana koji dolaze iz zemalja osobito visokog migracijskog i/ili sigurnosnog rizika vrlo često bilježe elementi krivotvorenja, a nakon vještačenja se pokreću i odgovarajući postupci, navode u MUP-u.
