S turističkom sezonom na zalasku, kreće bitka za radna mjesta. Nacionalni plan oporavka na stol Europske komisije ide u listopadu, a Vlada planira niz mjera kojima će pokušati spriječiti rast nezaposlenosti. No, rezovi koje spominje već sada izazivaju ogorčenje sindikata, koji očekuju da ih se već idući tjedan pozove na sastanak u Banske dvore.


Zaključavanje gospodarstva na tri mjeseca rezultiralo je s padom BDP-a od 15,1 posto. Svoj minus broje i ugostitelji, a najpogođeniji su oni u Istri, gdje je lockdown najduže trajao.

Vezani članci Zvonimir Mršić, ekonomski stručnjak Ekonomski stručnjak o posljedicama poskupljenja goriva: "Sljedećih šest mjeseci čeka nas rast cijena svega i svačega" Tablica globalne konkurentnosti Realnost ili prazna obećanja? Pitali smo kandidate za parlament kako oni planiraju riješiti ekonomsku krizu uzrokovanu koronavirusom

"Kad uračunamo tri mjeseca koja nismo radili, kad uračunamo jesen i zimu kad isto nećemo raditi, to će biti pad od nekih 65 do 70 posto", rekao je Marko Ristić, ugostitelj iz Istre.

I u Dubrovniku, koji živi od turizma, ljeto neće biti dovoljno da se mirno prezimi.

"S obzirom da mi u Dubrovniku radimo najmanje osam mjeseci i najmanje šest mjeseci je jako, za sada možemo računati da sezone nije bilo", rekla je Anna Slabovska suvlasnica hotela u Dubrovniku.

"Ne treba nama baš pomoć, treba nama da ne uzimaju što imamo", dodala je.

Vlada će, kako je najavljeno, i dalje pomagati najugroženijim sektorima. Državnoj blagajni će u tome svakako olakšati izdašna pomoć Europske unije, kako za sanaciju štete od potresa, tako i za održavanje gospodarstva.

"S jedne strane imate na raspolaganju nemali iznos novca. Međutim, najvećim dijelom ovisi o tome kako ćete vi pripremiti plan iskoristivosti tog novca, gdje su dvije ključne riječi: invesiticije, privatne i javne, i drugo su reforme", rekao je u petak ministar financija Zdravko Marić.

Poduzetnici iz najpogođenijih grana gospodarstva očekuju smanjenje poreza i PDV-a.

"Isto tako, potrebno je na jedan transparentan i logičan način podijeliti bespovratna sredstva. Zapravo tražimo da nas se održava na aparatima, smatramo da nas treba održati na životu jedan određen period, i dočekati iduću sezonu", rekao je Marko Slišković iz Inicijative povremenog prijevoza putnika.

Sindikati očekuju poziv u Banske dvore

Od najavljenih reformi, skraćeni radni tjedan i fleksibilizacija rada najviše smeta sindikatima.

"Sve izmjene Zakona o radu redovito se rade na štetu radnika, a u koristi poslodavcima kojima nikad dosta, nikad dovoljno. Kad krenu razgovori, sasvim je jasno da ćemo mi te razgovore okrenuti o obratnom pravcu. Makar se i dodatno zaduživali, treba očuvati kupovnu moć, čuvati plaće i, gdje god je moguće, čak ih i dizati, kako u privatnom sektoru tako i u javnom", rekao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Vrući krumpir za Vladu je svakako obećano povećanje plaća javnim službenicima. Eventualna namjera da se to stopira dok BDP ne poraste naići će na otpor.

"Očekujem da će Vladu biti sram tako nešto nama ponuditi", rekla je Renata Čulinović-Čaić, predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata.

Zdravstvo, kaže, u ovom trenutku održava ekonomiju na životu, a Hrvatska se unatoč padu BDP-a drži bolje od niza drugih zemalja Europske unije.

"U takvoj situaciji, kada su nas prvi puta gazili, sad se od nas očekuje još više i sad bi mi trebali pristati na nekakva smanjenja, dok cijela Europa svojim zdravstvenim radnicima isplaćuje nagrade", rekla je Čulinović-Čaić.

Slažu se da ekonomiju treba spasiti, ali ne preko njihovih leđa te očekuju poziv u Banske dvore.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju