Financijska pismenost bit će dio i građanskog odgoja, koji se u sve škole uvodi na jesen.
Pročitajte i ovo
Školarke Ema i Nika daleko su od prve zarađene plaće. No, već u prvom razredu dobile su svojih prvih deset kuna džeparca. 'Za svaki dan sam si izdvojila dvije kune, pet dana po dvije kune', rekla je 10-godišnja Ema iz Samobora.
Pravilna raspodjela novca, shvaćanje njegove vrijednosti, ali i štednja dio je onoga što su ih roditelji željeli naučiti davanjem džeparca. 'One već dovoljno znaju da novac ne raste na drvetu, da se za novac mora raditi', rekao je Domagoj Knežević iz Samobora.
Dobili su priliku zaraditi prvi džeparac!
Viši razredi osnovne škole trebali bi značiti i veći džeparac. Psiholozi savjetuju i da srednjoškolci umjesto tjednog dobivaju mjesečni iznos. Više od polovice hrvatskih srednjoškolca, prema istraživanju HPB-a, na mjesec dobije između 300 i 600 kuna. 42 posto dobit će do 300 kuna, a tek tri posto ispitanih više od 1.000 kuna.
Većina će novac potrošiti u šoping centrima, u kinu ili na kavu. A kada im roditeljska pomoć postane premala, mladi mogu birati između honorarnih poslova. Studentska satnica kreće se između 12 pa čak do 80 kuna.
Prvi financijski koraci za mlade i djecu ne moraju biti veliki, ali su dobar temelj za pametno raspolaganje novcem u budućnosti.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
