Josipović iznimno važnim smatra da se prije referenduma o ulasku u Europsku uniju održe parlamentarni izbori i ostane dovoljno vremena kako bi nova ili nova stara vlada, s novim demokratskim legitimitetom, organizirala referendum neopterećena predizbornom kampanjom.
'Isto tako da i oporba, ma tko u njoj bio, participira u tome i da u periodu za referendum zaista pokažemo nacionalno jedinstvo i svijest o tome koliko je važno da Hrvatska odlučno kaže DA', kazao je Josipović i ponovio kako je važno da referendum uvjerljivo uspije. 'Volio bih, i očekujem, da prva brojka bude šest ili možda i više, jer bi to hrvatskoj vladi, Hrvatskom saboru, svim državnim tijelima, ali i oporbi u nadzoru vladajućih, dalo dodatni legitimitet za provođenje svih onih reformi koje neće biti lake i koje nas čekaju'.
Pročitajte i ovo
S Hrvojem Krešićem
Josipović u Krešendu otkrio kako je izgledao zanimljiv susret: "Došao mi je mladi svećenik i u torbi je nosio velik nož..."
pregovori s EU-om
Vučić: "Za Hrvate sve razumijem, ali da Bog pita što smo Bugarima zgriješili..."
Parlamentarni izbori najesen?
Predsjednik Republike nije želio govoriti o datumu kojeg smatra idealnim za parlamentarne izbore, ali ponovio je kako smatra da bi to bilo na jesen. Očekuje da će premijerka Jadranka Kosor, kako je najavila, do kraja ovog mjeseca objaviti dan izbora.
Upitan koje bi teme trebale biti glavne u predizbornoj kampanji, Josipović je rekao da bi to trebalo biti gospodarstvo. 'Mislim da je danas najvažnije pitanje, pitanje gospodarstva', rekao je. Ocijenio je da će na izborima bolje proći ona stranka koja ponudi perspektivu i viziju kako pobuditi gospodarski i poduzetnički duh u zemlji, kako privući domaće i strane investicije te kako povećati zaposlenost. Najavio je da će tijekom predizborne kampanje otvarati teme s ciljem da se stranke očituju o važnim problemima društva.
Treba informirati građane
Ocijenio je da hrvatski građani nisu dovoljno informirani što ih očekuje u EU. 'Bitno je da izvući sažetak, ono što je najvažnije. Da imamo jasnu sliku po poglavljima i da građani mogu shvatiti što nas to čeka u EU', kazao je.
Upitan što se može očekivati od monitoringa EU, Josipović je odgovorio kako je monitoring nešto što inače postoji te da države prate što radimo. 'Ako je itko mislio, s monitoringom ili bez njega, da nakon završetka pregovora možemo po nekim starim navadama nepoštivati ono što smo dogovorili, taj se ljutito vara', istaknuo je.
Arbitražni sporazum je obveza svake Vlade
Upitan treba li se bojati moguće promjene vlasti u Sloveniji jer postoji mogućnost povratka Janeza Janše i ponovnog otvaranja pregovora o granicama i referenduma o ulasku Hrvatske u EU, predsjednik Josipović odgovorio je kako u to ne vjeruje te da vjeruje u iskrenost slovenskih prijatelja i političara koji razumiju "da je naše članstvo i njihov uspjeh". 'Bez obzira koja vlada potpisala arbitražni sporazum, on obvezuje svaku vladu', rekao je.
Upitan koliko će godina, nakon Hrvatskog članstva u EU, trebati zemljama regije da postanu članice, predsjednik Josipović smatra da će se od njih tražiti isto ono što i od Hrvatske, da će im Hrvatska pomoći na tom putu, ali kako one same moraju provesti suštinske reforme.
Ponovivši osude nasilja koje se dogodili na splitskom Gay Prideu, Josipović je ocijenio kako misli da je 'Split topao i prekrasan grad koji je puno puta pokazao svoju otvorenost. Riječ je dijelom o stjecaju okolnosti. Siguran sam da će narednom prilikom Split pokazati svoje lijepo lice', rekao je.
Upitan o programu proslave Dana državnosti i pozivanju predsjednika susjednih država, među njima i predsjednika Srbije Borisa Tadića, za sudjelovanjem na toj proslavi, Josipović je kazao da ne bi bilo 'većeg priznanja za Hrvatsku, nego da predsjednici zemalja s kojima smo bili u ratu i koji su nam osporavali državnost dođu ovdje i čestitaju nam Dan državnosti'. 'Mislim da u načelu nitko od naših susjeda s tim ne bi imao problema, međutim bilo je nekih organizacijskih problema i ove godine se nije za to ukazala prilika', kazao je. (Hina)