Mogu li sve osnovne škole u Hrvatskoj raditi u jednoj smjeni od 9 do 16, kako to želi ministrica Divjak? Ne bez velikih infrastrukturnih ulaganja! Dvosmjenska nastava i dalje se održava u trećini škola, a 14 njih radi i u tri smjene. Provjerili smo - kako u tim školama gledaju na ovu najavu te što novi projekt Ministarstva donosi?

Galerija


Osnovna škola Remete jedna je od 14 u Hrvatskoj u kojoj se nastava odvija u tri smjene.

"Znači ujutro, pa međusmjena pa dio popodoneva je veliki izazov. Da bi ostali dobra škola, da bi se djeca kod nas upisivala naši učitelji jako puno moraju dati", govori ravnateljica OŠ Remete, Brankica Hercigonja

Vezani članci Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak (Foto: Dnevnik.hr) Ministrica Divjak o Fuchsovim kritikama: "Bio je ministar, bio je na potezu i mogao je igrati" Ministrica Blaženka Divjak (Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL) Ministrica Divjak ima turneju po Hrvatskoj: ''Želim doći do svakog od 1.300 ravnatelja''

Za provedbu ideje ministrice Divjak da se nastava odvija samo u jednoj smjeni, cjelodnevno od 8 do 16, kapaciteta - nemaju.

"Da bi se ona mogla rezalizirati mora doći prije svega do nadogradnje", kaže ravnateljica Hercigonja. 

Da to neće biti tako jednostavno, pokazuje primjer škole u Bistri. Ove je godine trosmjenska nastava zamijenjena dvosmjenskom. Za to im je trebalo 8 novih učionica. Čekali su ih - 20 godina.

"Jedna smjena traži više prostora za sadržaje, dodatne, dopunske, izvannastavne i tako dalje. Da bi smo mi to mogli kvalitetno napraviti mi bismo trebali još jednu ovakvu nadogradnju", rekao je Eduard Kovačić, ravnatelj OŠ Bistra. 

Zbog svega skeptični i sindikati jer za provedbu jednosmjenske nastave neku vrstu nadogradnje treba polovica škola. Ministrica jučer pojašnjava - novac će se tražiti od svjetske banke i EU fondova.

"Zato je to naš veliki zahtjev za sljedeću financijsku omotnicu za Europsku uniju", rekla je Blaženka Divjak, ministrica obrazovanja. 

Struka upozorava - cjelodnevna nastava treba Hrvatskoj. Tada bi učenici zadaće radili u školi, gdje bi se baviili i aktivnostima koje roditelji sada plaćaju. Sve to bi, kažu, smanjilo razike između učenika.

"Djeca koja dolaze iz socio-ekonomski depriviranih obitelji vrlo često nemaju podršku u učenju i nemaju mogućnost nešto dodatno napraviti samostalno. U onom trenutku kada se nastava produži na cjelodnevnu, oni imaju učeteljicu koja je s njima, odnosno dvije od 8 do 4 i mogu s njima dodatno raditi", objašnjava Višnja Rajić s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu. 

U Europi je takav oblik nastave već dobro poznat.

"Mi smo ostali u onako nekako zatečenom stanju i ustvari je sve ovisilo o tome koliko je netko na lokalnoj razini bio vidovit i ulagao u obrazovanje odnosno neke druge sredine koje nisu ulagale", rekla je Emina Berbić Kolar s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku. 

Sve to otežat će ambicioznu ideju ministarstva. Pilot-projekt trebalo bi početi već iduće godine, no nakon jučerašnje najave, iz Ministarstva danas bez dodatnih pojašnjenja. To zbunjuje i udrugu ravnatelja osnovnih škola, iz koje poručuju kako su o svemu saznali - iz medija.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr