Hrvatska trenutno proizvodi 51,7 posto energije, a uvoz energije raste iz godine u godinu. Provjerili smo zašto je tako.

Galerija


INA, bolje reći odnos mađarskog MOL-a prema toj tvrtki, jasno pokazuje koliko je Hrvatska daleko od svoje energetske neovisnosti. Istraživanja nalazišta nafte ili prirodnog plina praktički ne postoje, sisačka je rafinerija pred gašenjem, a riječka proizvodi puno manje nego prije. HEP ne pamti investicije.

Vezani članci Slika nije dostupna Štromar potpisuje ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava za energetsku obnovu Slika nije dostupna Novi dom za čovječanstvo? Ima dovoljno energije za 300 milijuna ljudi

Stoga i ne čudi što je Hrvatska danas zemlja, ma koliko premijer tvrdio suprotno, energetski jako ovisna i troši milijarde kuna na uvoz.

Energetska slika Hrvatske poražavajuća je. Iz godine u godinu sve više ovisimo o uvozu. Trenutno Hrvatska proizvodi 51,7 posto energije, a uvozi je 48,3 posto.

Ovi trendovi sve su gori za Hrvatsku i postotak energije koju uvozimo sve više raste.

A što Hrvatska uvozi od energenata? U ovom trenutku uvozimo 100 posto ugljena. Uvozimo i 80 posto nafte, sve je veći i uvoz plina (trenutno 56 posto), a uvozimo i 39 posto struje.

Gdje je problem? Hrvatska desetljećima nije izgradila elektranu i na taj način osigurala neku energetsku neovisnost.

Primjerice, Plomin C zaboravljena je priča, termoelektrana Peruća također, kao što se ni hidroelektrana Ombla neće graditi. Vlasti nisu uspjele objasniti lokalnoj zajednici razloge tih investicija, a nevladine udruge i lokalna zajednica bile su glasnije i pobijedile.

Te tri investicije koštale bi 9,8 milijardi kuna i osigurale bi 20 posto energije u zemlji.

Stoga i ne čudi što Hrvatska svake godine, ovisno o cijeni barela nafte ili cijeni struje na europskim tržištima, uvozi od 7,8 do 11,96 milijardi kuna.

I još je jedan faktor važan - ovisimo o kiši. Ako ima kiše, uvozimo manje, a ako nema kiše, uvozimo više energije. Baš kao što u turizmu ovisimo o suncu, u ovom slučaju ovisimo o kiši.