Hrvatska napredovala u izvješću Freedom Housea o tranzicijskim zemljama

"Hrvatska je ostvarila određene pomake u instituicionaliziranju reformi tijekom 2007. godine, iako će dublji problemi, poput poboljšanja u pravosuđu, tražiti dugotrajnije i revnije napore Vlade", ocjenjuje se u izvješću - Zemlje u tranziciji 2008. (Nations in Transit 2008).

Pročitajte i ovo Problemi unutar franšize Odvjetnici stopirali produkciju animiranog 'Terminatora 3000' Kritike republikanaca Obama na udaru zbog džamije kod srušenog WTC-a

Vlada premijera Ive Sanadera, koju Freedom House opisuje kao "umjereno nacionalističku", u 2007. je nastavila svoju sporu konsolidaciju reformi vladinih institucija. Iako nisu zabilježena spektakularna postignuća, Vlada je pokazala da može balansirati barem umjerene reforme domaćih institucija bez znatnijeg socijalnog ili političkog komešanja, ocjenjuje se.

Kao najznačajniji doprinos Sanaderove vlade ističe se veliki rad na programu proeuropskih reformi. Bilježi se i postizanje širokog političkog konsenzusa za euroatlantske integracije u Hrvatskoj, zbog čega je ocjena u kategoriji "Nacionalno upravljanje" poboljšana sa 3,50 na 3,25.

Ocjene Freedom Housea su u rasponu od 1 do 7, s time da je 7 najgora.

U izvješću se razvoj demokracije vrednuje po nekoliko indikatora - izbornom procesu, civilnom društvu, neovisnosti medija, nacionalnom i lokalnom upravljanju, pravosuđu i korupciji, uz prosjek za ukupni rezultat.

Izvješće pokazuje napredak Hrvatske u ukupnom rezultatu koji iznosi 3,64, dok je 2007. bio 3,75.

Hrvatska je ukupno 11. među 29 tranzicijskih zemalja, iza 10 istočnoeuropskih članica EU-a, ali ispred svih zemalja regije i ostalih.

Prema pojedinim kriterijima, Hrvatskoj se pripisuje napredak u neovisnosti medija s ocjenom 3,75, dok je 2007. ona bila 4,00, upravljanju na nacionalnoj razini s 3,25 (3,50), i suzbijanju korupcije s 4,50 (4,75).

Ista ocjena kao i 2007., zadržana je u kategorijama izborni proces - 3,25, civilno društvo - 2,75, lokalno upravljanje - 3,75, te pravosudni okvir i neovisnost - 4,25.

"Izborni proces" - izvješće bilježi da su parlamentarni izbori 25. studenoga 2007. protekli bez značajnih prigovora promatrača, dok je prijepore izazvalo pitanje glasovanja dijaspore u izjednačenoj utrci HDZ-a i SDP-a, pri čemu SDP nije imao listu u toj izbornoj jedinici, uz ocjenu da vjerojatno "ni jedno ni drugo nije znatnije utjecalo na rezultate". (ocjena - 3,25)

"Civilno društvo" - Položaj civilnog društva u Hrvatskoj ocijenjen je snažnim, uz napomenu da je ono "stalno izloženo izazovu najutjecajnijih nevladinih organizacija, koje su hranjene populizmom, što proturječi uobičajenoj predodžbi o civilnom društvu". "Nevladine udruge povezane s Katoličkom crkvom i ratnim veteranima često su na strani rigidnog nacionalizma i etničke isključivosti i zahtijevaju neovisnost države od međunarodnih mehanizama, kao što su EU ili ICTY", ističe Freedom House. No, istodobno jačaju i najutjecajnije prozapadne nevladine organizacije kao što su GONG i Transparency International, te brojne ekološke i skupine za zaštitu životinja. (ocjena - 2,75)

"Neovisni mediji" - U tom segmentu izvješća se ocjenjuje da Hrvatska ima samo nekoliko medija visoke kvalitete, koji nude više od tabloidnih vijesti ili birokratskih priopćenja vladinih dužnosnika i njihovih oporbenih replika. Profesionalni i javno odgovorni mediji su rijetki u Hrvatskoj, a kvaliteta među 10 najvažnijih tiskanih i elektronskih medija slaba je u posljednjih nekoliko godina, konstatira Freedom House. Hrvatska je pod snažnim utjecajem korporacijskog novinarstva, posebno u tiskanim medijima, koje ima trend minimaliziranja profesionalnih standarda kako bi očuvao marketinšku poziciju među oglašivačima, kaže se u izvješću. Najutjecajniji medij ostaje HTV, koja je i "dalje pod političkim patronatom unatoč naporima da evoluira u javnu televiziju", ističe Freedom House, naglašavajući da su promjene u čelništvu te kuće bile najznačajnije medijske promjene u 2007. i navodeći kao primjer po transformaciju u javnu televiziju "upitnu odluku da se za glavnu urednicu" postavi "osoba iz Tuđmanove ere, koja je bila problematična era za novinarske standarde". Sektor medija ostaje jedno od nekoliko područja tranzicije koje se razvija sporije od očekivanja, navodi se u izvješću, uz napomenu da je rejting poboljšan zahvaljujući akcijama na samoregulaciji. (ocjena - 3,75)

"Lokalna uprava" - Veliki jaz između decentraliziranih odgovornosti, te kapaciteta i odgovornosti na lokalnoj razini, ostaje izazov lokalnom upravljanju u Hrvatskoj, navodi NIT, uz navođenje primjera problema u Dubrovniku i Osijeku. Ističe se da ukupno postoje pozitivni trendovi u uspostavi više decentraliziranog sustava u Hrvatskoj, dok na terenu u praksi vlada konfuzija (3,75).

"Pravosuđe" - Slaba domaća sudska tradicija, kombinirana s tranzicijom i ratnim previranjima iz 1990-ih, proizvele su vrlo krhke sudske institucije. Unatoč reformskim naporima, mnogi lokalni sudovi su znatno ispod nacionalnog standarda i nastavljaju davati upitne rezultate, ocjenjuje Freedom House. U 2007. pokrenut je niz praktičnih reformi za veću djelotvornost, no njihovi učinci za sada su marginalni. Pravosudni sustav i njegova neovisnost ostaju slabe točke u Hrvatskoj, dok aktualni pokušaji poboljšanja ne pokazuju značajniji napredak. Zadržana je ocjena 4,25.

"Korupcija" - Korupcija ostaje jedan od glavnih izazova Hrvatske u nastojanju da ispuni kriterije za priključak EU. Smatra se da korupcija prevladava u javnim ustanovama, posebno u zdravstvu i pravosuđu, navodi Freedom House, ističući kako su vladina operacija Maestro iz 2007. i drugi napori, urodili time da javnost sada korupciju smatra glavnim problemom Hrvatske. Zahvaljujući pomacima u političkoj volji i odnosu javnosti prema korupciji, rejting je u izvješću poboljšan s 4,75 na 4,50.

U izvješću o Hrvatskoj Freedom House ističe i rastuću zabrinutost njezinih građana zbog gospodarskog stanja.

Freedom House zaključuje kako se bez ozbiljnih napora da se odgovori na zabrinutost EU zbog pravosudnih reformi, korupcije, gospodarskih reformi, rješavanja spornih pitanja sa Slovenijom, može usporiti daljnji napredak Hrvatske prema EU i dodatno potaknuti nepovjerenje građana u Vladu i njezine institucije.

Hrvatska je najbolje ocjene u izvješćima Freedom Housea zabilježila 2001. i 2002. godine (oba puta 3,54), a ovogodišnja ocjena najbolja je od tada.