U eurozoni stambene nekretnine bile su u prvom tromjesečju skuplje za 0,4 posto nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, a u EU za 0,8 posto, izračunali su statističari. U posljednjem kvartalu 2022. njihove cijene bile su više za 3,0 posto u eurozoni i za 3,6 posto u EU nego u istom razdoblju 2022.
Najviše je i u prva tri ovogodišnja mjeseca poskupio stambeni prostor u Hrvatskoj, za 14,0 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, nakon 17,3-postotnog skoka u četvrtom tromjesečju.
Slijede Litva i Bugarska s rastom cijena nekretnina na početku godine za 13,1 odnosno za 9,5 posto. Stambeni prostor pojeftinio je u samo šest zemalja, a najviše u Švedskoj, za 6,9 posto. Slijede Njemačka i Danska s padom cijena za 6,8 odnosno za 6,2 posto.
U odnosu na prethodno tromjesečje cijene stambenih nekretnina u eurozoni i u EU bile su u prva tri ovogodišnja mjeseca niže za 0,9 odnosno za 0,7 posto. U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju pale su za 1,7 odnosno za 1,4 posto.
Najviše je na tromjesečnoj razini poskupio stambeni prostor u Danskoj i Mađarskoj, za 2,5 odnosno za 2,2 posto. Blizu su i Hrvatska i Cipar s rastom cijena stambenih nekretnina u prva tri ovogodišnja mjeseca za dva posto u odnosu na prethodno tromjesečje.
U zadnja tri mjeseca 2022. stambeni prostor u Hrvatskoj poskupio je na tromjesečnoj razini za 4,7 posto. Najviše su u odnosu na prethodno tromjesečje pojeftinile cijene stambenih nekretnina u Luksemburgu, za 4,1 posto. Slijede Njemačka i Finska s padom cijena 'kvadrata' za 3,1 odnosno za 1,8 posto.
