'Postupanje države u nedavnim prosvjedima potpuno je neprimjereno, represivno, i upotreba sila u izmještanju mirnih prosvjednika u policijska vozila ostavila je na van dojam represivne države. Prosvjednici su bili mirni i pružanje zaštite moglo se obaviti i bez fizičkih kontakata', poručuju Čičin-Šain i Radoš u priopćenju. Naglašavaju da se HNS od samog početka protivio gradnji na Cvjetnom trgu kakva je zamišljena, da je njihova stranka bila prva i jedina koja je svoje negodovanje izrazila na nekoliko konferencija za novinare te prikupljanjem potpisa. Ističu da u 'slučaju Varšavska' nije riječ samo o tome jesu li procedure provedene prema zakonima, već i tome da su prosvjedi i višegodišnji otpor prema tom projektu 'izraz volje građana protiv bahatog i arogantnog vođenja i upravljanja gradom u cjelini'.
>> Vili Matula: Taktika zastrašivanja nije uspjela, građani nisu ostali ravnodušni
'Gradska politika se toliko osilila da ni najmanje ne uvažava želje i interese građana koji su svoje neslaganje s ovom devastacijom centra grada, kojom se uostalom i narušava gradski identitet, iskazali sa 54 tisuće potpisa i nizom skupova koje su organizirali Pravo na grad i Zelena akcija', kažu HNS-ovci. Napominju da se na prosvjednim skupovima okupljalo između četiri i pet tisuća građana, te da bi svakoj uljuđenoj gradskoj upravi to trebala biti jasna poruka da s građanima treba uspostaviti dijalog, 'a ne voditi netransparentne procedure samo u interesu kapitala i pojedinca'. Da zakonska procedura oko tog projekta nije ispoštovana Čičin-Šain i Radoš vide u tome da je Cvjetni prolaz, kažu, bio zamišljen kao prolaz između Preradovićevog trga i Gundulićeve, te da je promjenu doživio tek kada investitor ni nakon više godina nije uspio riješiti imovinsko-pravne odnose na Stomatološkom fakultetu.
Ističu i da projekt nije rješavan kao jedinstvena funkcionalno tehnička cjelina jer su odvojeno rađene dozvole za stambeno poslovnu zgradu sa garažama (investitor Hoto grupa), za rampu u Varšavskoj (investitor Grad Zagreb), prolaz ispod zgrade u Varšavskoj za koju, tvrde, i još i danas ne postoji potvrda glavnog projekta niti su riješeni imovinsko-pravni odnosi. HNS-ovi gradski zastupnici tvrde i da prostorna dokumentacija nije u skladu s konzervatorskom dozvolom, kao i da je u proceduri izmjena GUP-a izostala jasna metoda utvrđivanja javnog interesa. Napominju i da je u ožujku ove godine radna skupina za prostorno uređenje Gradske skupštine od gradonačelnika Milana Bandića zatražila da se pristupi pregovorima s investitorom kako bi se iznašla bolja i građanima prihvatljivija alternativna rješenja. (Hina)