Na samom vrhu institucija kojima Hrvati najviše vjeruju, prema istraživanju GfK Grupe, nalazi se znanost, ali i ljudi s kojima se druže. U brojkama to izgleda ovako: 65% hrvatskih građana vjeruje u znanost, dok prijateljima vjeruje njih 80%.
Pročitajte i ovo
Destinacije u problemima
Problemi za putnike, evo koliko bi gorivo trebalo poskupjeti: "Sve to će se odraziti na iduće ljeto"
VRTOGLAVI IZNOSI
Nije samo gorivo: I ove cijene narasle u nebo, posljedice ćemo svi osjetiti
PUCNJAVA NA VEČERI
FOTO Objavljeno tko je napadač na svečanoj večeri u Washingtonu: Otkrio je tko su mu bile mete
Pokrenuta i istraga
Prijatelj muškarca koji je preminuo nakon Hitne: "Počeo je povraćati, mi smo se okrenuli, oči su mu se već izvrnule"
POZNATI DETALJI
Trump otkrio što mu je prva dama rekla nakon pucnjave
Policiji vjeruje otprilike svaki treći građanin, a povjerenje u nadređenog na poslu nalazi se na visokom, osmom mjestu (45%).
>> Kako se Hrvatska može izvući iz 'smeća'?
Crkvi u Hrvatskoj vjeruje nešto više od polovice građana (52%), kao i hrvatskom školstvu i liječnicima.
Ovo su ujedno i najveće brojke kojima se opisuje povjerenje Hrvata u institucije države u koju i nemaju previše povjerenja.
No, kome Hrvati najmanje vjeruju?
Na prvom mjestu najmanjeg povjerenja nalaze se političke stranke. Zanimljivo je da se razina povjerenja ne mijenja godinama iako su se i organizacije i čelništva pojedinih stranaka tijekom godina mijenjali, samo oko 6-7% Hrvata vjeruje političkim strankama.
U odnosu na prethodne godine promjene u povjerenju najuočljivije su kod institucije Haški sud koji je, vjerojatno nakon oslobađajuće presude hrvatskim generalima, zadobio veće povjerenje među hrvatskim građanima: za razliku od lani kada je Haškom sudu vjerovalo samo 11% hrvatskih građana, sada mu vjeruje svaki treći građanin RH-a (32%).
Za razliku od Haškog suda kojem je porastao rejting među hrvatskim građanima, povjerenje u HNB i guvernera pada.
Točno prije godinu dana (prosinac 2011.) povjerenje u HNB i tadašnjeg guvernera imalo je 44% hrvatskih građana, dok u HNB i sadašnjeg guvernera vjeruje svega njih 25%.
Osim u HNB i guvernera, primjećuje se trend pada povjerenja i u predsjednika države. Lani je predsjedniku Josipoviću vjerovala skoro polovica hrvatske nacije (48%), dok sada povjerenje u predsjednika ima svaki treći građanin Hrvatske (34%).
Novoj Vladi, a pogotovo premijeru Milanoviću građani Hrvatske ukazali su veće povjerenje u odnosu na njihove prethodnike. Međutim, usprkos povećanju povjerenja, ono je još uvijek na niskoj razini – premijeru vjeruje 17% građana, a Vladi samo njih 14%. Zanimljivo je kako Vladi najmanje vjeruju Zagrepčani te obrazovaniji građani.
Hrvatska je na domaku ulaska u Europsku uniju kojoj povjerenje daje samo 22% hrvatskih građana. Više od polovice (54%) nema povjerenja u ovu instituciju.
Medijima vjeruje 21% hrvatskih građana, u potpunosti jednak broj kao i prije godinu dana.
Raste broj građana koji nemaju povjerenje u banke – ove godine 42% ne vjeruje bankama, dok 26% građana ima povjerenje u banke. Prošle godine bankama je vjerovalo 34% građana, a samo 1% više nije imalo povjerenja u banke.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook