Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

U doba stalne krize i recesije u Hrvatskoj teško je vjerovati ikome. No, netko se ipak nalazi na samom vrhu piramide povjerenja u Hrvata. To su njihovi prijatelji i - hrvatska znanost.


Na samom vrhu institucija kojima Hrvati najviše vjeruju, prema istraživanju GfK Grupe, nalazi se znanost, ali i ljudi s kojima se druže. U brojkama to izgleda ovako: 65% hrvatskih građana vjeruje u znanost, dok prijateljima vjeruje njih 80%.

Vezani članci Prazne police u britanskim trgovinama - 2 Prazne police u trgovinama, ljudi satima stoje u redovima, a cijene rastu: "Ljudi panično kupuju..." Opskrba Čeka li i ostatak svijeta kaos kao na Otoku? Nije sve u Brexitu, noćna mora globalnog lanca opskrbe postat će još gora

Policiji vjeruje otprilike svaki treći građanin, a povjerenje u nadređenog na poslu nalazi se na visokom, osmom mjestu (45%).

>> Kako se Hrvatska može izvući iz 'smeća'?

Crkvi u Hrvatskoj vjeruje nešto više od polovice građana (52%), kao i hrvatskom školstvu i liječnicima.

Ovo su ujedno i najveće brojke kojima se opisuje povjerenje Hrvata u institucije države u koju i nemaju previše povjerenja.

No, kome Hrvati najmanje vjeruju?

Na prvom mjestu najmanjeg povjerenja nalaze se političke stranke. Zanimljivo je da se razina povjerenja ne mijenja godinama iako su se i organizacije i čelništva pojedinih stranaka tijekom godina mijenjali, samo oko 6-7% Hrvata vjeruje političkim strankama.

U odnosu na prethodne godine promjene u povjerenju najuočljivije su kod institucije Haški sud koji je, vjerojatno nakon oslobađajuće presude hrvatskim generalima, zadobio veće povjerenje među hrvatskim građanima: za razliku od lani kada je Haškom sudu vjerovalo samo 11% hrvatskih građana, sada mu vjeruje svaki treći građanin RH-a (32%).

Za razliku od Haškog suda kojem je porastao rejting među hrvatskim građanima, povjerenje u HNB i guvernera pada.



Točno prije godinu dana (prosinac 2011.) povjerenje u HNB i tadašnjeg guvernera imalo je 44% hrvatskih građana, dok u HNB i sadašnjeg guvernera vjeruje svega njih 25%.

Osim u HNB i guvernera, primjećuje se trend pada povjerenja i u predsjednika države. Lani je predsjedniku Josipoviću vjerovala skoro polovica hrvatske nacije (48%), dok sada povjerenje u predsjednika ima svaki treći građanin Hrvatske (34%).

Novoj Vladi, a pogotovo premijeru Milanoviću građani Hrvatske ukazali su veće povjerenje u odnosu na njihove prethodnike. Međutim, usprkos povećanju povjerenja, ono je još uvijek na niskoj razini – premijeru vjeruje 17% građana, a Vladi samo njih 14%. Zanimljivo je kako Vladi najmanje vjeruju Zagrepčani te obrazovaniji građani.

Hrvatska je na domaku ulaska u Europsku uniju kojoj povjerenje daje samo 22% hrvatskih građana. Više od polovice (54%) nema povjerenja u ovu instituciju.

Medijima vjeruje 21% hrvatskih građana, u potpunosti jednak broj kao i prije godinu dana.

Raste broj građana koji nemaju povjerenje u banke – ove godine 42% ne vjeruje bankama, dok 26% građana ima povjerenje u banke. Prošle godine bankama je vjerovalo 34% građana, a samo 1% više nije imalo povjerenja u banke.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju