Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Prema provedenim istraživanjima stres na poslu je uzrok depresije u 10 do 20 posto slučajeva te od 5 do 10 posto kardiovaskularnih bolesti što dovodi do ranije umirovljenja i većih troškova liječenja. Gotovo 30 posto radnika vjeruje da posao utječe na zdravlje, a četvrtina ih drži da su stalno ili povremeno izloženi stresu.


Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić na skupu, povodom obilježavanja Europskog tjedna zaštite na radu koji se ove godine bavi upravljanjem stresom i psihosocijalnim rizicima, istaknuo je kako ih je bitno prepoznati i prevenirati, da ih ne bismo trebali liječiti, jer stres ima dalekosežne posljedice te stvoriti pretpostavke za siguran rad.

Vezani članci Ilustracija Iscrpljenost, umor, stres: Alarmantan dio novinara pati od pregorijevanja na poslu DVD Šćepanje Emotivni oproštaj od vatrogasca koji je preminuo u 18. godini: "S tolikom tugom i boli u srcu"

Stres je individualna stvar, neki od nas ga lakše podnose, neki teže i raditi u tvrtci u kojoj prijeti gubitak radnog mjesta je izuzetno visok, a nezaposlenost je apsolutno najveći stres i najbolja borba protiv toga je otvaranje novih zdravih radnih mjesta, istaknuo je Mrsić.

'Zdrav i zadovoljan radnik, najbolji je radnik', poručio je ministar.

Upozorio je kako se u novim industrijskim procesima javljaju novi psihosocijalni rizici i dodao kako je u Zakonu o zaštiti na radu jasno naglašeno da je obveza poslodavca njihova prevencija. Kada se stres dogodi, dolaze i posljedice koje je vrlo teško riješiti - izostanak s posla, bolovanja i cilj nam je da prevencija zaživi. Imamo puno rizika koji utječu na to - nesigurnost radnog mjesta, nezaposlenost, organizacija radnog vremena i to nije samo karakteristično za Hrvatsku nego i za zemlje u okruženju, rekao je Mrsić.

Gubici kroz bolovanja i izostanke s radnog mjesta su izuzetno veliki i kroz Zakon o zaštiti na radu smo utvrdili da je potrebno provesti prevenciju, kao primarnu, jer se kroz nju može puno toga riješiti. Poslodavcima je omogućeno da sami procijene rizike radnog mjesta, a da inspektori zaštite na radu imaju preventivnu ulogu, jer je jedna od primjedaba Europske komisije bila da su naši inspektori prerepresivni, a premalo preventivni. Novim Zakonom o zaštiti na radu primarno postaju preventivni, a tek onda represivni, pojasnio je Mrsić.

'Antistres zakon' oduševit će sve zaposlene!

U Hrvatskoj imamo 246 inspektora zaštite na radu, što je nedovoljno, i potrebno je više mladih koji bi trebali nositi inspektorat zaštite na radu. Očekujemo da ćemo u predstojećem razdoblju na tim poslovima zapošljavati mlade ljude i inspektorat podići na višu operativnu razinu, kao i odstraniti one koji su bili podložni koruptivnim radnjama, kazao je ministar.

Govoreći o psihosocijalnim rizicima na poslu specijalist medicine rada Mirjana Ptičar s Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i zaštitu na radu rekla je kako oni proizlaze iz lošeg planiranja, upravljanja i organizacije posla pri čemu su najznačajniji čimbenici radno preopterećenje, nefleksibilan raspored radnog vremena, loši međuljudski odnosi, neravnoteža između posla i obiteljskog života.

Prema provedenim istraživanjima stres na poslu je uzrok depresije u 10 do 20 posto slučajeva te od 5 do 10 posto kardiovaskularnih bolesti što dovodi do ranije umirovljenja i većih troškova liječenja. Gotovo 30 posto radnika vjeruje da posao utječe na zdravlje, a četvrtina ih drži da su stalno ili povremeno izloženi stresu, kazala je.

Konferencija 'Zaštita na radu i upravljanje stresom' održana je u organizaciji Ministarstva rada i mirovinskog sustava pod pokroviteljstvom Euopske agencije za zaštitu na radu. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju