Europski parlament usvojio rezoluciju: Hrvatska spremna za Schengen, dvojica naših zastupnika glasala protiv

Komisija je prilikom posjeta Hrvatskoj u studenom 2020. "ponovno potvrdila da su ispunjeni potrebni uvjeti za primjenu šengenske pravne stečevine", stoji u rezoluciji Europskog parlamenta, za koju je glasalo 505 zastupnika, dok ih je protiv bilo 134, a 54 suzdržano.

Pročitajte i ovo INVESTICIJSKI KA-BOOM S novim boljim kreditnim rejtingom Hrvatska bi trebala biti investicijska destinacija Analiza Ivane Petrović Kakav će učinak imati rezolucija Europskog parlamenta o Šešelju?

Za rezoluciju su glasali svi hrvatski zastupnici, osim zastupnika Europskih konzervativaca i reformista (ECR) Ladislava Ilčića i neovisnog Mislava Kolakušića koji su bili protiv.

Parlament također poziva Hrvatsku da "ukloni utvrđene nedostatke, osobito u pogledu osposobljavanja osoblja, broja osoblja i kapaciteta za zaštitu kopnene granice" i "ustraje u temeljitoj procjeni poštovanja temeljnih prava nakon opetovanih izvješća nevladinih organizacija i medija o zlostavljanju, nasilju i prisilnim udaljenjima koje provode granični službenici".

U tom kontekstu "pozdravlja uspostavu neovisnog mehanizma za praćenje djelovanja policijskih službenika prema nezakonitim migrantima i podnositeljima zahtjeva za međunarodnu zaštitu“.

Hrvatska očekuje da bi njezino članstvo u šengenskom prostoru moglo doći na dnevni za vrijeme slovenskog predsjedanja EU-om u drugoj polovici ove godine, izjavio je krajem svibnja hrvatski premijer Andrej Plenković.

Komisija je u listopadu 2019. ocijenila da je Hrvatska ispunila kriterije za ulazak u šengenski prostor, dok je početkom lipnja pozvala zemlje EU-a da prime Hrvatsku u šengenski prostor.

Članice Schengena sve su zemlje EU-a osim Hrvatske, Bugarske i Rumunjske, ali i četiri zemlje koje nisu u EU-u – Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn.

Nasilje nad migrantima

U rezoluciji se navodi "da se i dalje prijavljuju navodi o nasilju nad migrantima, uključujući one koji traže međunarodnu zaštitu, i prisilnim udaljenjima na vanjskim granicama EU-a", pri čemu nije imenovana niti jedna država članica.

U tom se kontekstu ističe da EU nema razvijen mehanizam za "praćenje temeljnih prava na svojim vanjskim granicama", što bi trebalo promijeniti.

Parlament je "duboko zabrinut zbog neprestanih i ozbiljnih izvješća o nasilju i prisilnim udaljenjima na vanjskoj granici, uključujući iz jedne države članice u drugu i zatim u treću zemlju".

Ističe se da su zemlje "obvezne spriječiti neovlašten prelazak granica", ali da se time ne smiju dovesti u pitanje prava osoba koje se žele prijaviti za azil.

Parlament je pozvao države članice da provedu preporuke Vijeća i Frontexa koje se tiču poštivanja "temeljnih prava u aktivnostima upravljanja granicama" te da provode učinkovite istrage o optužbama za zlostavljanje migranata na granicama.

Europarlamentarci su kritizirali i Frontex, agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu.

Izražena je "duboka zabrinutost zbog opetovanih optužbi u vezi sa sudjelovanjem Frontexa u prisilnim udaljenjima i prijava za potencijalno kršenje temeljnih prava". Zbog toga se zahtijeva jačanje parlamentarnog i javnog nadzora nad Frontexom.

Slom Schengena u pandemiji

Zbog pandemije Schengen kao prostor slobodnog kretanja ne funkcionira. Europarlamentarci navode da je "pandemija bolesti COVID-19 dodatno dovela u pitanje samu ideju šengenske suradnje, odnosno osiguravanje nepostojanja nadzora unutarnjih granica i jamčenje slobode kretanja".

Iako Europski parlament "u potpunosti podržava javnozdravstvene mjere koje su uvedene radi ograničavanja širenja bolesti COVID-19", ističe se da bi "mjere za suzbijanje pandemije i ograničavanje temeljnih prava i sloboda uvijek trebale poštovati slovo i duh zakona.

Zastupnici su, budući da Zakonik o schengenskim granicama ne predviđa uvođenje graničnih barijera zbog javnozdravstvenih razloga, zatražili promjenu kako bi postojala jasna pravila o izvanrednim stanjima u područjima javnog zdravlja.