Europski parlament usvojio je u utorak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu rezoluciju o posljedicama budućih proširenja na učinkovitost kohezijske politike EU-a, u kojoj se kaže da Hrvatska ne bi predstavljala gotovo nikakav teret za sadašnju Financijsku perspektivu, europski proračunski okvir za sedmogodišnje razdoblje od 2007.-2013. "Hrvatska, s kojom se pregovori najdalje odmakli i koja je u socijalno-ekonomskom pogledu čak razvijenija od nekih sadašnjih država članica, predstavljala bi najmanji financijski teret za Uniju s obzirom na veličinu zemlje, broj stanovnika i stupanj gospodarskog razvoja i (njezin ulazak) ne bi izazvao nikakve statističke promjene u pogledu regija koje imaju pravo na regionalnu pomoć čak ni u sadašnjem financijskom razdoblju", kaže se u rezoluciji koja je usvojena velikom većinom glasova. Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta krajem ožujka usvojio je izvješće o napretku Hrvatske i uputio ga kao nacrt rezolucije na plenarnu sjednicu Parlamenta, koji će o tom nacrtu i o 30-tak amandmana raspravljati i glasovati u srijedu u Strasbourgu.
Pročitajte i ovo
Rezolucija Europskog parlamenta, koja nije pravno obvezujući dokument, trebala bi biti prvi dokument neke od europskih institucija u kojoj se 2009. spominje kao moguća godina ulaska Hrvatske u EU.
U nacrtu rezolucije, Hrvatska se pohvaljuje za dosad postignuti napredak u pristupnom procesu, te se ističe da je temeljita reforma državne uprave, pravosuđa i policije nužni uvjet za dostizanje standarda potrebnih za članstvo u EU-u. U dokumentu se izražava potpora Vladi i oporbi na njihovim naporima da unatoč izbornoj godini donesu potrebne, iako teške odluke u području politike tržišnog natjecanja i državnih potpora, jer će od tih odluka korist imati svi hrvatski građani.
U nacrtu rezolucije pohvaljuje se suradnja s Haškim sudom, ali se izražava zabrinutost da bi otpori na lokalnoj razini mogli potkopati učinkovitost progona ratnih zločina, da kod pojedinih sudskih dužnosnika postoji pristranost s obzirom na nacionalnost okrivljenika te da ne postoji dovoljna zaštita svjedoka od zastrašivanja.
Također se izražava zabrinutost zbog inicijativa hrvatske Vlade da snosi troškove obrane generala i nastojanja da dobije status amicus curiae (prijatelj suda) pred Haškim sudom.
Zastupnik Europskog parlamenta iz Njemačke Bernd Posselt, član političke skupine Europske pučke stranke i Europskih demokrata (EPP-ED) najavio je da će podnijeti amandman u kojem će tražiti brisanje toga paragrafa.
Najviše odjeka u javnosti ima dio koji govori o neriješenim graničnim pitanjima između Hrvatske i Slovenije. Unatoč izjavama najviših slovenskih dužnosnika da nisu protiv arbitraže, europarlamentarci iz Slovenije, bez obzira na stranačku pripadnost, čine sve da se arbitraža nikako ne spomene.
Parlamentarni izvjestitelj za Hrvatsku, austrijski socijalist Hannes Swoboda, podnio je amandman u kojem se govori o uslugama treće strane ako se ne može naći bilateralno rješenje. Nigdje se ne precizira što znači treća strana i kakvu bi ulogu ona trebala imati, stoga se to može shvatiti i kao obraćanje trećoj strani da posreduje, ali i kao obraćanje nekom međunarodnom pravosudnom tijelu, što je zapravo arbitraža.
Zastupnik Posselt smatra da neriješeno pitanje granice između Hrvatske i Slovenije ne može biti prepreka za hrvatsko članstvo u EU. Posselt je rekao da je Slovenija primljena u EU, a da nije imala riješeno granično pitanje s Hrvatskom te da sada ona nema pravo zbog tog istog pitanja blokirati Hrvatsku.
