Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju neznatno su se povećali teritorij i broj stanovnika te zajednice država, a Unija je dobila i najdulju vanjsku granicu.


Nakon ponoći Europska je unija neznatno veća i brojnija: u Hrvatskoj je 0,86 posto građana EU, na 1,28 posto njezina teritorija, a s Hrvatskom je Unija dobila i najdulju vanjsku kopnenu granicu.

Vezani članci Slika nije dostupna Independent: 5 stvari koje EU nije znala o Hrvatskoj! Slika nije dostupna UŽIVO Zagreb pod policijskom 'opsadom': Delegacije stižu na proslavu, sletjeli i Nikolić i Dačić

Pristupom Hrvatske teritorij Unije povećao se za 56.542 četvorna kilometra, odnosno Hrvatska predstavlja 1,28 posto teritorija EU28.

Hrvatska ima 4.398.150 stanovnika i njezinim ulaskom broj stanovnika EU28 bit će 508.061.751. Hrvatsko stanovništvo predstavlja 0,86 posto stanovništva EU28.

>> GRAĐANI EUROPSKE UNIJE, ovo je od danas KORISNO znati!

Hrvatska je postala i članica s najduljom vanjskom kopnenom granicom - njezina granica sa Srbijom (325 km), Bosnom i Hercegovinom (1.001 km) i Crnom Gorom (22 km) ukupno je duga 1.377 kilometara i dulja je od granica koje ima Finska (1.340 km) i Grčka (1.248 km).

Hrvatski doprinos bruto domaćem proizvodu EU manji je od njezina udjela u teritoriju i stanovništvu. Projicirani BDP u Hrvatskoj za 2013. iznosi 44.238,5 milijuna eura, što je 0,33 posto BDP-a u EU28.

Još je veći nesrazmjer bio 2004. kada je deset novih zemalja povećalo stanovništvo unije za 16, ali BDP za samo pet posto.

BDP 27 članica 2,48 puta veći od hrvatskog

Hrvatski BDP po glavi stanovnika, prema podacima Eurostata za 2012. iznosi 10.300 eura, a u EU27 25.600 eura, iz čega proizlazi da je BDP EU27 2,48 puta veći od hrvatskog.

Po podacima Eurostata, u trenutku ulaska u EU hrvatski BDP po stanovniku iznosi 61 posto prosjeka za 27 dosadašnjih članica EU, što Hrvatsku smješta na samo dno, ispred Rumunjske i Bugarske, u kojima BDP po stanovniku iznosi 49 i 47 posto prosjeka EU27. Odmah ispred Hrvatske su Cipar (62 posto) te Mađarska i Poljska (po 66 posto prosjeka EU27), a na samom čelu ljestvice, s BDP-om po stanovniku u iznosu od 271 posto od prosjeka EU27 nalazi se Luksemburg.

Hrvatski postaje 24. službeni jezik

S prvim danom članstva hrvatski jezik postaje 24. službeni jezik Europske unije, a njezini državljani uz hrvatsko dobivaju i europsko državljanstvo.

Hrvatska će poput drugih članica imati jednog povjerenika u Europskoj komisiji - prvi će biti Neven Mimica kojemu je dodijeljen resor zaštite potrošača. U Europskom parlamentu Hrvatska će imati 12 zastupnika do kraja ovog saziva, a na sljedećim europskim izborima dogodine u svibnju imat će ih 11, jednog manje.

Kako se glasuje u EU

Hrvatska će u Vijeću EU, koje čine ministri zemalja članica i koje je uz Europski parlament glavno zakonodavno tijelo, imati sedam glasova dok ne stupe na snagu nova pravila odlučivanja.

Prema sadašnjim pravilima, kad Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom, broj glasova koji pripada svakoj državi nije jednak, a glasovi su ponderirani ovisno o veličini države. Države članice s najvećim brojem stanovnika imaju od 27 do 29 glasova, države srednje veličine između 7 i 14 glasova, a najmanje članice po tri ili četiri glasa.

Lisabonski ugovor ukinuo je sustav ponderiranih glasova i uveo sustav odlučivanja dvostrukom većinom, prema kojem je odluka donesena ako za nju glasuje najmanje 55 posto država članica koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva EU. Privremeno, do 2014. godine, ostavljen je stari sustav glasovanja u Vijeću, ponderiranim glasovima. Između 2014. i 2017. odlučivat će se prema pravilima dvostruke većine, ali će bilo koja zemlja članica moći tražiti da se o nekom pitanju glasuje starim sustavom ponderiranih glasova, a nakon 2017. glasovat će se isključivo dvostrukom većinom. Ukupan broj glasova sada iznosi 345, a za kvalificiranu većinu potrebno je osigurati 258 glasova.

Ulaskom Hrvatske ukupan broj glasova povećava se na 352, a za kvalificiranu većinu bit će potrebno 260 glasova. Po sedam glasova, koliko je dobila Hrvatska, danas imaju Danska, Finska, Irska, Litva i Slovačka. U pitanjima o kojima se odlučuje konsenzusom, hrvatski glas vrijedi jednako kao i svake druge članice, što znači da ima pravo veta.

Suci i guverner

Kao i ostale članice, Hrvatska će imati po jednog suca u Sudu Europske unije i u Revizorskom sudu. Hrvatsku će u skupštini Europske središnje banke predstavljati guverner njezine središnje banke koji će nakon ulaska u eurozonu biti član Vijeća guvernera.

U gospodarskom i socijalnom odboru, koji okuplja poslodavce, sindikate, poljoprivrednike, udruge potrošača i druge interesne skupine, Hrvatska će imati devet članova. Toliki broj članova imat će i u Odboru regija u kojem su zastupljeni predstavnici regionalnih i lokalnih vlasti. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook