Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Hrvatska je od danas članica Europske unije. To članstvo sa sobom donosi mnoge promjene za naše građane. Sakupili smo neke najvažnije za koje biste svakako trebali znati.


1. POSAO U ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE

Prvi dan Hrvatske u Europskoj uniji, kao i zadnji dan izvan nje, najveća želja većine Hrvata je - posao. Nezaposlenost je premašila 18 %, a među mlađom populacijom iznosi poraznih 32 %. Pa što će ulazak u Uniju značiti za 317.585 Hrvata koliko ih je s današnjim danom na burzi?

Vezani članci Slika nije dostupna I Luksemburg ograničio tržište rada Hrvatima - doznajte koje su iznimke! Slika nije dostupna Građani BiH od 1. srpnja u Hrvatsku najvjerojatnije samo s putovnicom

Prije svega moramo napomenuti kako su mnoge zemlje uvele ograničenje zapošljavanja hrvatskih građana na određeno vremensko razdoblje. To su, za sada, Cipar, Belgija, Njemačka, Nizozemska, Austrija, Velika Britanija, Slovenija i Španjolska. Ograničenja neće uvoditi Švedska, Rumunjska, Mađarska, Irska, Slovačka, Češka, Danska, Finska, Estonija i Litva, dok se ostale zemlje Unije još čeka s konačnom odlukom.

Međunarodna mreža javnih službi za zapošljavanje, EURES, pruža informacije, savjete i pomoć u traženju posla na europskoj razini. Okuplja ukupno 31 zemlju, a osim članica EU-a tu su i Norveška, Island, Lihtenštajn i Švicarska. U bazama EURES-a nalazi 1,3 milijuna radnih mjesta na razini EU-a, 30.000 poslodavaca te milijun životopisa osoba koje su zainteresirane za rad na prostoru EU. Naši radnici sve će potrebne informacije moći dobiti u HZZ-u kod EURES savjetnika koji će biti smješteni u područnim uredima HZZ-a u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku, kao i na web stranicama HZZ-a.

>> Želite raditi u nekoj od zemalja Unije? Evo što morate znati!

2. OBRAZOVANJE NA EUROPSKIM SVEUČILIŠTIMA

A kako bi našli što bolji posao, mladi sve više naginju visokom obrazovanju. Od danas hrvatski studenti postaju ravnopravni s ostalim europskim studentima. Do sada su plaćali i do tri puta veće školarine od državljana zemlje u kojoj su studirali, no ulaskom Hrvatske u EU plaćat će jednako kao i svi ostali studenti iz europskih zemalja.

Upis na inozemna visoka učilišta hrvatskim će studentima olakšati Europski kvalifikacijski okvir s kojim je povezan Hrvatski kvalifikacijski okvir koji definira sve kvalifikacije stečene u Hrvatskoj. To će omogućiti prepoznavanje hrvatskih kvalifikacija na europskom tržištu rada i bolje usklađivanje hrvatskih obrazovnih programa s potrebama tržišta rada.

Prosječni udio visokoobrazovanih među mlađim stanovništvom u zemljama EU kreće se oko 30 %, a neka predviđanja kažu i kako će do 2020. godine europsko gospodarstvo trebati oko 35 % visokoobrazovane radne snage. Hrvatska je, za sada, daleko od tih brojki.

>> Evo što će biti s OBRAZOVANJEM nakon ulaska u EU!

3. PRELAZAK GRANICE - S OSOBNOM ILI PUTOVNICOM?

Želite li samo prijeći granicu za potrebe, shoppinga, godišnjeg odmora, posjeta obitelji i prijateljima, sigurno vas zanima koji su vam dokumenti od danas potrebni za ulazak u pojedine zemlje. Iz MVEP-a su nam potvrdili kako će hrvatski državljani od 1. srpnja u sve države članice Europske unije, neovisno o tome provode li one schengenski režim ili ne, moći ulaziti s osobnom iskaznicom. Za Norvešku, Island, Lihtenštajn i Švicarsku i dalje će nam biti potrebna putovnica.

Napomenimo i kako Hrvatska ne ulazi automatski u schengenski prostor, niti će u potpunosti primjenjivati schengenska pravila. Na graničnim prijelazima s članicama EU neće više biti carinika, ali policija će se zadržati još neko vrijeme, sve dok se ne steknu uvjeti za ulazak u schengenski prostor. Izvan Schengena trenutno se nalaze Velika Britanija, Irska, Cipar, Bugarska i Rumunjska.

>> U koje će se države od 1. srpnja moći samo s osobnom, a u koje i dalje s putovnicom?

4. KOJI DOKUMENTI SE MIJENJAJU?

Ulaskom u Europsku Uniju, Hrvati ne moraju mijenjati niti jedan dokument. Svi će im vrijediti do datuma isteka. Putovnica se neće mijenjati, jer je od 2009. na snazi biometrijska čime su regulirani standardi zaštite. No, mijenjat će se osobna iskaznica. Stare će vrijediti do isteka, a one trajne neće služiti kao putna isprava za prelazak granice.

Vozačka dozvola srezat će se na dimenzije osobne iskaznice, no ne morate brinuti jer će vam vozačke dozvole vrijediti do datuma isteka ili do 2033. godine. Na registracije će se dodati europski logo, a ukida se i knjižica vozila. Policija apelira da se ne mijenjaju prometne dozvole sve do popunjenosti slobodnih rubrika ili kod promjene vlasnika automobila.

S prvim srpnjem u prošlost odlaze i radne knjižice, a evidencija zaposlenih će se voditi u elektronskom obliku.

>> Koji se dokumenti mijenjaju, a koji ukidaju ulaskom u EU

5. ZAOKRET U POREZNOJ POLITICI

Europska je komisija u nedavnoj preporuci Hrvatskoj savjetovala proširenje porezne baze, što bi u skoroj budućnosti moglo značiti i poskupljenje osnovnih životnih namirnica poput kruha i mlijeka.

A već od danas mijenja se dio cijena. poskupljuju cigarete, energenti, jači automobili i kino ulaznice. Niže cijene očekuju se na hranu, roaming, manja i rabljena vozila, kupnju na internetu, i police osiguranja. Iste cijena trebale bi biti za namještaj, robu široke potrošnje poput odjeće, obuće i kozmetike te nekretnine.

Uz PDV po stopama od 5 do 25 posto, prosječan građanin još plaća i porez na dohodak, na motorna vozila ili plovila, na promet nekretninama, kuću za odmor, na dobit i dividendu, prirez i razne trošarine. Izlaz se vidi u porezu na nekretnine. Koalicijska Vlada oko toga za sada nije složna. No jedno je sigurno, Europska unija donosi zaokret u poreznoj politici što će utjecati i na cijene.

6. ŠTO U SLUČAJU PROMETNE NESREĆE U ZEMLJI EU?

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju građanima Republike Hrvatske koji su oštećeni u prometnim nesrećama u inozemstvu od vozila koja su osigurana i registrirana u nekoj od država članica Europskog gospodarskog prostora (EU + Island, Liechtenstein i Norveška) olakšava se postupak ostvarivanja prava na naknadu štete, budući da će imati i mogućnost podnošenja odštetnog zahtjeva na hrvatskom jeziku ovlaštenom predstavniku za rješavanje šteta inozemnog osiguratelja štetnika u Republici Hrvatskoj.

U slučaju kada osiguratelj štetnika nije imenovao ovlaštenog predstavnika u Republici Hrvatskoj ili ako ovlašteni predstavnik nije ispunio svoje obveze sukladno Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu, oštećeni će odštetni zahtjev moći postaviti prema Uredu za naknadu uspostavljenom u okviru Hrvatskog ureda za osiguranje, a ako nije poznat osiguratelj štetnika ili njegov ovlašteni predstavnik, pomoć će pružiti Informacijski centar, također pri Hrvatskom uredu za osiguranje, koji će informaciju o osiguratelju i njegovom ovlaštenom predstavniku u Republici Hrvatskoj zatražiti putem nadležnog Informacijskog centra države članice kod čijeg je osiguratelja vozilo štetnika osigurano.

Hrvatski građani nisu obvezni odštetni zahtjev podnijeti ovlaštenom predstavniku, koji štete rješava u ime i za račun odgovornog osiguratelja sukladno mjerodavnom pravu države u kojoj se nesreća dogodila, već i nadalje mogu odštetni zahtjev podnijeti izravno inozemnom osiguratelju štetnika.

>> EU donosi ZAOKRET u hrvatskoj poreznoj politici, doznajte kakav!

7. PROMJENE U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU GRAĐANA

Hrvatski državljani od danas mogu otvarati račune u europskim bankama te podizati povoljnije kredite.

Smanjuju se i cijene roaming usluga - Poziv s roaminga iz primjerice Njemačke danas bi vas stajao 9 kuna i 64 lipe. Od idućeg tjedna telefonirajući iz bilo koje zemlje Europske unije taj poziv će stajati 2 kune i 27 lipa.

Zaštita potrošača također se regulira iz Bruxellesa. Kupite li u nekoj od ostalih zemalja Unije proizvod s kojim niste zadovoljni moći ćete ga vratiti bez većih problema. Prava potrošača nećete morati istjerivati sami već će vam na usluzi stajati europski centar.

Razbolite li se u EU, liječniku možete s europskom zdravstvenom iskaznicom. Liječnik iz inozemstva može izdati i recept.

Kućni ljubimci trebaju imati EU putovnicu koju će im izdati veterinar.

U Europu nosimo pekmez. Njemu srodnu marmeladu od idućeg tjedna smijemo zvati samo džem. Sir i vrhnje se mogu proizvoditi pod određenim uvjetima, a isto vrijedi i za kolinje. Kobasice i kuleni prave se samo za osobne potrebe.

Svoje pravo možete ostvariti pred bilo kojim EU sudom, ali i na hrvatskim sudovima pozvati se na propise Europske unije.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook