"Mi čvrsto podupiremo Hrvatsku na tom putu (u schengensku zonu)", kazao je Ilves, koji boravi u službenom posjetu Hrvatskoj, nakon sastanka s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.
Pročitajte i ovo
Osvrnuvši se na migrantsku krizu izrazio je divljenje Hrvatskoj zbog načina na koji se nosila s tim problemom. Po njegovim riječima, sporazum Turska-EU, kojim bi se trebao zaustvaiti priljev migranata u Europu, je "korak u pravom smjeru".
"Hrvatska je učinila ogromnu stvar u tom pogledu i kada razgovaramo o Schengenu...kada imate krizu koja je vezana za migracije onda je zaista imperativ da se dobro nosite s tim problemom kako biste ušli u schengensku zonu", rekao je Ilves.
Predsjednica Grabar-Kitarović je rekla da schengenski sustav jamči slobodu kretanja ali i sigurnost te da postati dio tog prostora nije samo simolično za Hrvatsku. "To će koristiti našem gospodarstvu, građanima, ali i sigurnosti", kazala je.
"Zahvalni smo Estoniji na pomoći i potpori u hrvatskom prilagođavanju schengenskom sustavu i nadamo se da ćemo u daljnjoj suradnji uspjeti nadići i premostiti još one elemente koje Hrvatska treba izgraditi i koji će biti sve veći izazov kada je riječ o broju migranata kada pristižu u EU, ali za koje vjerujem da ih možemo ispuniti u vrlo kratkom roku", naglasila je Grabar-Kitarović.
Ona je izrazila žaljenje zbog suspenzije schengenskog sustava i rekla je kako se nada da će se uskoro ponovno provoditi te da će se ukloniti žičana ograda između Hrvatske i drugih zemalja.
Što se tiče gospodarskihi odnosa između Hrvatske i Estonije, predsjednici su se složili da ima puno prostora za njihovo unapređenje.
Ilves je predsjedničinu inicijativu Jadran-Baltik-Crno more ocijenio dobrodošlom kazavši da se u tom kontekstu zaista može više postići u odnosima između dviju zemalja.
"Trebamo više učiniti kako bi osnažili gospodarske odnose. Što se tiče IT-a, mislim da naše poslovne zajednice mogu pokrenuti suradnju upravo na tom području zaato jer smatram da su velike mogućnosti za obje strane", kazao je dodajući da veliki potencijal za suradnju među ostalim vidi u digitalizaciji, s čim se složila i hrvatska predsjednica.
"Držim da postoji ogroman prostor za širenje naše gospodarske suradnje kako u području izgradnje infrastrukture tako i u području povezivanja hrvatskih i estonskih luka, a posebice Rijeke i Tallinna, tako naravno i u intermodalnom infrastrukturnom povezivanju, energetskoj suradnji i digitalizaciji prostora srednje Europe i EU-a općenito", rekla je Grabar-Kitarović istaknuvši da će tome pridonijeti inicijativa Baltik-Jadran-Crno more .
Naglasivši da je Estoniju bila prva u digitalizaciji u EU-u te da je u IT sektoru postigla ogroman napredak, predsjednica je izrazila uvjerenje da će tijekom posjeta estonskog predsjednika biti postavljen temelj za suradnju između hrvatskih i estonskih tvrtki kako bi se iskoristila estonska iskustva, što je Hrvatskoj neophodno za razvoj konkurentnosti, industrije, ali i za borbu protiv korupcije te povećanja učinkovitosti državne uprave i lokalne samouprave.
Hrvatska predsjednica i njezin estonski kolega nastavit će razgovore na radnoj večeri. Ilves će se u utorak, drugog dana posjeta Hrvatskoj, sastati s premijerom Tihomirom Oreškovićem i održati predavanje "Europa na raskršću" na zagrebačkom sveučilištu.
Hrvatska i Estonija podržavaju širenje EU-a na jugoistok Europe i suverenitet Ukrajine
Hrvatska i Estonija podržavaju širenje EU-a na jugoistočnu Europu, podupiru suverenitet i cjelovitost Ukrajine, a ukidanje sankcija Rusiji zbog upletenosti u ukrajinski sukob vezuju uz provedbu sporazuma iz Minska, rekli su u ponedjeljak u Zagrebu hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač i njegova estonska kolegica Marina Kaljurand.
Estonska ministrica vanjskih poslova Marina Kaljurand boravi u službenom posjetu Hrvatskoj u pratnji estonskog predsjednika Toomasa Hendrika Ilvesa.
"Hrvatska je naš jako dobar prijatelj i partner u EU-u i NATO-u. Bili smo jako sretni kada je ušla u EU prije nekoliko godina", kazala je Kaljurand u izjavi za novinare nakon sastanka.
Kaljurand je izrazila zadovoljstvo napretkom koji je Hrvatska postigla u pripremi za ulazak u schengenski prostor i izrazila nadu da će mu se u skoroj budućnosti i priključiti, možda tijekom estonskog predsjedanja EU-om 2018. "Imate našu punu potporu i ako možemo pomoći, rado ćemo to učiniti", kazala je.
Kovač i Kaljurand podržali su proširenje EU-a na jugoistočnu Europu. Izrazili su također potporu suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine i složili se da ukidanje sankcija Rusiji ovisi o provedbi sporazuma iz Minska.
"Podržavamo teritorijalnu cjelovitost Ukrajine i slažemo se da ukidanje sankcija Rusiji ovisi o provedbi sporazuma iz Minska", kazao je Kovač. "Podržavamo proširenje EU-a na naše jugoistočno susjedstvo, uz poštivanje kriterija", dodao je.
Razgovarali su i o inicijativi Jadran-Baltik-Crno more i složili se da će je aktivno podržati. "Ta platforma potrebna nam je radi jačanja suradnje između naših regija", kazala je Kaljurand, ističući važnost jačanja suradnje na području energetike, prometa, ICT-a i trgovine. "Pozdravljamo tu platformu i nadamo se da će u budućnosti biti učinkovitija", dodala je.
Kad je riječ o gospodarskoj suradnji između Hrvatske i Estonije, Kovač i Kaljurand složili su se da na tom području ima dosta prostora za napredak.
Kaljurand je istaknula da je Estonija posebice otvorena za jačanje suradnje na području informatičkih i komunikacijskih tehnologija i e-vlade jer je lider na tom području.
Na sastanku je bilo riječi i o predstojećem summitu NATO-a u Varšavi u lipnju. Kaljurand je pozvala ministra Kovača da posjeti NATO-ov Centar izvrsnosti za kibernetičku sigurnost u Tallinu, što je on prihvatio.
Osvrnuvši se na migrantsku krizu, Kaljurand je kazala da Estonija jako cijeni sve što je Hrvatska napravila po tom pitanju. (Hina)
