Tragične posljedice rezultat su problema kojim se mnogi i dalje odbijaju baviti, jedni u mahnitoj trci za zaradom i profitom nauštrb svega pa i zdravlja onih preko čijih pleća zgrću silne milijune, drugi jer misle da se njih to ne tiče, treći jer ni ne vide da su (i) oni žrtve... nabrajanje bi moglo potrajati. A danak takvom ponašanju raste i svakim danom odnosi sve više života.
O nesrećama na radu – onim fizičkim nerijetko se govori premda i na tom polju ima još dosta posla. Međutim, baš kao što je i mentalno zdravlje i dalje na marginama svijesti i interesa bez obzira na neke pomake, ali uglavnom deklarativna razglabanja i papirnata rješenja, tako i određena vrsta psihosocijalnih rizika tavori u sjeni dok oduzimaju sve više ljudskih života.
Veća opasnost nego fizičke nesreće
Crna računica pokazuje - epidemija stresa na radnom mjestu ubija 10.000 europskih radnika godišnje. Pokazala je to studija koju je proveo Europski sindikalni institut (ETUI) , a koja je procijenila troškove kardiovaskularnih bolesti i depresivnih poremećaja pripisanih pet psihosocijalnih rizika. Više od 100 milijardi eura godišnje – godišnji je trošak depresije povezane s radom u Europskoj uniji, prema studiji koju je ovih dana objavio ETUI.
Svake godine u 27 članica EU-a i Ujedinjenom Kraljevstvu umire 6190 ljudi od koronarnih bolesti srca koji se mogu pripisati psihosocijalnim rizicima na radu, dok dodatnih 4843 osoba izgubi život samoubojstvom uzrokovanim depresijom povezanom s poslom, a to znači da su psihosocijalni rizici veća opasnost za radnike od fizičkih nesreća, u kojima je 2022. godine u EU poginulo 3286 ljudi, navodi se u studiji. Francuska, Belgija, Finska, Irska i Nizozemska su pet zemalja koje su najviše pogođene u smislu troškova na 100.000 radnika.
Nove opasnosti
''Svijet rada se mijenja - brzo, duboko i trajno. Digitalizacija, robotika umjetne inteligencije, rad na platformama i zelena tranzicija mijenjaju način na koji radimo i živimo. Ali dok ove transformacije nude nove mogućnosti, one donose i nove opasnosti. Među njima su glavni sve veći psihosocijalni rizici s kojima se suočavaju radnici: stres, izgaranje, tjeskoba, uznemiravanje, izolacija i emocionalna iscrpljenost. To nisu marginalni problemi. Oni su sistemski i eskaliraju'', upozorila je glavna tajnica Europske konfederacije sindikata (ETUC) Esther Lynch na predstavljanju studije u Bruxellesu.
Radnice su jače pogođene psihosocijalnim rizicima, poput dugog radnog vremena, nesigurnosti posla i uznemiravanja na radnom mjestu. Postoji i geografska neravnoteža, pri čemu su smrti povezane sa stresom na radnom mjestu češće zastupljene u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi.
Podaci prema kojima epidemija stresa na radnom mjestu u Europi ubija oko 10.000 ljudi godišnje jasno ukazuje na hitnu potrebu za EU direktivom o psihosocijalnim rizicima na radu. Stoga je Europska konfederacija sindikata još jednom pozvala Europsku komisiju (EK) da hitno donese direktivu o psihosocijalnim rizicima kao dio Paketa kvalitetnih radnih mjesta, koja bi trebala postaviti obveze za poslodavce da identificiraju psihosocijalne rizike putem odgovarajućih procjena rizika, uz sudjelovanje radnika i sindikata.
Ozbiljni problemi
Neki su poslovi po svojoj prirodi stresniji od drugih, kao što su oni koji stavljaju na radnika visoke psihičke i/ili fizičke zahtjeve te uključuju izloženost opasnim i uznemirujućim situacijama, stalni rad s klijentima ili pacijentima, neizvjesnost u radu ili veliku vjerojatnost izvanrednih situacija. S druge strane, u svakom poslu radnik može biti izložen psihosocijalnim rizicima koji proizlaze iz samog sadržaja posla ili karakteristika radne organizacije, a mogu nanijeti psihičku, fizičku i socijalnu štetu radniku.
Kod radnika koji su pod dugotrajnim stresom, osim psihičkih problema, mogu se razviti ozbiljni fizički zdravstveni problemi, bolest krvožilnog sustava ili problemi mišićno-koštanog sustava. Kako ćemo reagirati u određenoj stresnoj situaciji, suočiti se ili odustati od pokušaja da svladamo situaciju, ovisi i o psihološkim i tjelesnim karakteristikama pojedinca, objašnjavaju psiholozi.
Stres vezan uz posao se pojavljuje kao posljedica zbog neodgovarajućih zahtjeva radne okoline koji su u neskladu s mogućnostima zaposlenih. Sindrom izgaranja na poslu ili burn out sindrom označava progresivni gubitak idealizma, energije i smislenosti vlastitog rada kao rezultata frustracija i stresa na radnom mjestu. Izgaranje na poslu slično je sindromu kroničnog umora, ali pritom se mijenja i stav prema poslu, može biti udružen i s pojavom simptoma anksioznosti i depresije.
Rizici i tragične posljedice
Pet psihosocijalnih rizika u korijenu mentalnih bolesti:
- stres na poslu
- dugo radno vrijeme
- nesigurnost posla
- neravnoteža između truda i nagrade
- moralno uznemiravanje
Ti rizici mogu imati tragične posljedice, prema dostupnim podacima koji datiraju još od 2015. godine. "Oko 6000 smrtnih slučajeva od koronarne bolesti srca može se pripisati izloženosti psihosocijalnim rizicima, a više od 5000 smrtnih slučajeva uzrokovano je samoubojstvima uzrokovanim depresijom", objasnila je istraživačica na ETUI-u Sonia Nawrocka. Iste godine više od 400.000 godina života izgubljeno je zbog kardiovaskularnih bolesti i depresije, navodi se u izvješću. "Ovo su smrti koje se mogu spriječiti", istaknula je voditeljica Odjela za zdravlje i sigurnost u ETUI-u Dimitra Theodori.
Prema Institutu, osam posto kardiovaskularnih bolesti i 23 posto slučajeva depresije mogu se pripisati ovim psihosocijalnim rizicima, a te smrti se mogu spriječiti što bi tvrtkama i vladama uštedjelo desetke milijardi eura godišnje.
Podaci EU-a pokazuju da je zakonska obveza motivator devet od 10 europskih tvrtki da poduzmu mjere u vezi sa zdravljem i sigurnošću na radu, ali trenutno ne postoji zakonodavstvo EU-a posvećeno psihosocijalnim rizicima na radu.
Što plaćaju poslodavci?
Izvješće je prvo koje kvantificira ekonomsku cijenu ne samo depresije, već i kardiovaskularnih bolesti, posebice koronarne bolesti srca i moždanog udara, povezanih s psihosocijalnim čimbenicima rada, kaže institut.
Taj financijski teret dijele poslodavac i zaposlenik, ali ponekad asimetrično. "Za obje bolesti otkrili smo da je najveći teret pao na zaposlenike, ali i na poslodavce. Konkretno, što se tiče troškova depresije, možemo procijeniti da se više od 80 posto ukupnih troškova depresije moglo pripisati psihosocijalnim rizicima na poslu u 2015. u Europi", kazala je Nawrocka.
Trošak koji plaćaju poslodavci jest onaj zbog nedostatka produktivnosti i smanjenja produktivnosti uzrokovanog bolešću i odsutnošću, a sve je češći i prezentizam - kada zaposlenici idu na posao, ali rade lošije zbog zdravstvenih razloga, posebice mentalnog zdravlja.
Ne postoji jedinstven odgovor
Brojke se temelje na podacima Eurofounda iz 2015. godine. Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta svakih pet godina objavljuje studiju o radnim uvjetima, ali je pandemija 2020. poremetila istraživanja. ETUI stoga čeka objavu novog istraživanja ove godine kako bi mogao nastaviti istraživanje i usporediti trendove zdravstvenih rizika povezanih s radom.
Europski sindikalni institut poziva Europsku komisiju da predstavi tekst za jačanje prevencije, a vjeruje i da direktiva o mentalnom zdravlju također treba dati smjernice za poslodavce. No, istraživači napominju da ne postoji jedinstveni odgovor jer se napori za sprječavanje ovih rizika razlikuju ovisno o radnom mjestu i radnoj snazi, ali jedno svakako jest potrebno – radnike treba uključiti u procese prevencije.
-
Apokaliptični prizoriVIDEO/FOTO Golemi požar u Dalmaciji: Pogledajte što je navodno pronađeno na požarištu kod Omiša
-
KAKVI PRIZORIObitelj ponijela ručak na plažu, a kad su izašli iz mora, doživjeli su noćnu moru
-
Za Dnevnik Nove TVPsihijatar objasnio što bi mogao biti okidač ubojstva u Markuševcu: "U ovakvim slučajevima najčešće se radi o osobama s poremećajem..."
